AI ne stvara novi terorizam, već olakšava postojeće taktike. Analiza pokazuje da obe grupe koriste AI za propagandu, prevođenje i operativnu podršku, ali sa različitim prioritetima. Islamska država teži brzom, vizuelnom efektu; al-Qaida postavlja tehnologiju u kontekst dugoročne strategije i izdržljivosti.
Al-Qaida i Islamska država koriste veštačku inteligenciju — isti alati, različite strategije

Veštačka inteligencija (AI) ne stvara novi oblik terorizma, ali menja dinamiku — čini taktike jeftinijim, bržim i dostupnijim. To je glavni zaključak iz izveštaja CSIS-a (jul 2026), a analiza propagande i priručnika al-Qaide i Islamske države pokazuje kako različite organizacione kulture oblikuju pristup tehnologiji.
Kako grupe koriste AI
Afilijacije, medijski kanali i pojedinačni sledbenici obe mreže koriste AI za:
- propagandu i kreiranje multimedijalnog sadržaja (uključujući deepfake video i glasovne snimke),
- brže i tačnije prevođenje poruka na više jezika,
- automatizaciju komunikacije (chatbotovi) za regrutaciju i instrukcije,
- operativno planiranje i unapređenje nadzora ili protivnadzora.
Ključni primeri i trendovi
Najvažniji primeri iz pregleda materijala i javno dostupnih izveštaja su:
- 2023–2024: Rani AI-generisani medijski sadržaji među pristalicama obe grupe; nakon napada u Moskvi (mart 2024) pojavio se lažni, AI-generisani arapskogovoreći voditelj u propagandnom biltenu.
- 2024: Al-Qaidi povezani Al-Malahem Electronic Army objavio vodič "Amazing Ways to Use AI-Powered Chatbots" za pristalice.
- Jun 2025: ISIS‑K (Islamic State Khorasan) u izdanju Voice of Khorasan privremeno je predstavio AI-pismenost kao versku dužnost, pre nego što je taj verski okvir povučen, dok su praktične smernice ostale.
- Jul 2025: UN je izvestio da je al-Shabaab koristio AI alate za prevod poruka na više jezika.
- Nov 2025 / Maj 2026: Indijska NIA podnela je optužnice povezane sa bombaškim napadom u Delhiju; istraga je navodila da su počinioci koristili YouTube i ChatGPT za istraživanje eksploziva.
- 2025: Pro-al-Qaida Anaziat Foundation objavila je seriju "Fiqh al-Harb" koja prevodi i debatira zapadnu literaturu o AI, sajber-ratu i filozofiji tehnologije, pokazujući dublje strateško promišljanje.
Razlika u pristupima
Islamska država favorizuje brzinu, spektakl i vidljiv, trenutni efekat. Njena medijska mašinerija je bila profesionalizovana u periodu kalifata i danas se oslanja na mlađe, digitalno vešte aktiviste koji brzo prihvataju nove alate.
Al-Qaida pristupa primeni AI opreznije i strateški: uzima u obzir širu teoriju rata, dugoročno planiranje i pitanja ljudske agencije, volje i izdržljivosti. To ne znači da ne koristi AI — već ga integriše u širu doktrinu i debate o suštinskoj prirodi sukoba.
Šta ovo znači za bezbednost
Glavna poruka nije da AI sam po sebi menja prirodu rata, već da snižava barijeru za primenu postojećih taktika. Razumevanje unutrašnjih razlika između grupa pomaže bezbednosnim službama i kreatorima politika da ciljano reaguju — na primer, da razlikuju trenutne medijske pretnje od dugoročnih strateških prilagođavanja.
Zaključak
Obe mreže koriste AI za praktične svrhe, ali organizacione kulture oblikuju prioritete: Islamska država teži neposrednom učinku i spektaklu, dok al-Qaida vodi dublju, dugoročnu debatu o ulozi tehnologije u ratu i politici. Praćenje i analiza ovih razlika važni su za efikasnu prevenciju, kontra‑propagandu i bezbednosnu politiku.
Članak je adaptiran i sažet iz originala objavljenog u The Conversation (autorica: Sara Harmouch, George Washington University). Autorka navodi da nema sukob interesa.
Pomozite nam da budemo bolji.




























