Sažetak: Godine 1957. u Mejnu je pronađen mali srebrni novčić koji je 1978. reklassificiran kao nordijski penni iz doba kralja Olafa III (1067–1093). Analize potvrđuju norveško poreklo i dugoročno ležanje u vlažnom talogu, ali loša dokumentacija i činjenica da je predmet bio privatno zadržan 17 godina dovode u pitanje kontekst nalaza. Neki stručnjaci, uključujući Sveina Gullbekka (2017), smatraju nalaz verodostojnim, dok drugi, poput American Numismatic Society, smatraju da okolnosti upućuju na moguć hoaks.
Tajanstveni vikinški penni iz Mejna — autentičan nalaz ili pažljivo spremljena prevara?
A Norse Coin in Maine Has Experts Divideda1977 - Getty Images
Godine 1957. amaterski arheolog i sakupljač novčića Guy Mellgren pronašao je mali srebrni novčić pet inča ispod površine na Naskeag Pointu, u mestu Brooklin na centralnoj obali države Maine. Novčić je decenijama bio u privatnoj kolekciji, sve do Mellgrenove smrti 1974. i predaje nalaza Maine State Museumu, kada je priča naglo dobila međunarodni interes.
Šta su pokazale analize
Nakon objave nalaza, stručnjaci su sproveli brojne analize. Neutron-aktivaciono testiranje iz 1970-ih potvrdilo je da je reč o norveškom (nordijskom) penniju iz vremena kralja Olafa III (vlada 1067–1093). Kasnije hemijske analize ukazale su da je novčić vekovima ležao horizontalno u vlažnom talogu u Brooklinu, što odgovara autentičnom starenju u zemlji.
Arheološki kontekst i problem provenijencije
Klasični arheološki kontekst Goddard lokaliteta komplikuje priču. Iskopine na mestu nisu dale dokaze o nordijskoj naseobini; umesto toga, pronađeno je veliko domorodačko naselje datovano između otprilike 1180. i 1235. godine. Mellgren nije dokumentovao tačan kontekst pronalaska, nije ostavio beleške ni obeležja na terenu, i novčić je bio van javne kontrole 17 godina — faktori koji ozbiljno narušavaju pouzdanost konteksta.
Moguća objašnjenja
Autentičan prenos preko trgovačkih mreža: Novčić je verovatno došao iz područja sa poznatim nordijskim prisustvom (npr. Newfoundland) i mogao je da dospe u lokalne trgovačke mreže pre nego što je stigao do Goddard naselja. Perforacije na novčiću ukazuju da je nošen kao privezak/ogrlica, što je dosledno ponašanju plemena Wabanaki koja nisu koristila novčiće u trgovanju.
Deliberatna sadnja ili lažiranje: Zbog loše dokumentacije i privatnog zadržavanja predmeta, neki stručnjaci sumnjaju da je novčić namerno posađen na nalazište ili da je nalaz manipulisan da bi izgledao stariji i značajniji. American Numismatic Society je izrazio velike rezerve, navodeći da „mnoge okolnosti sugerišu pokušaj obmane“.
Stavovi institucija: Maine State Museum i Smithsonian smatraju nalaz verodostojnim, dok su pojedini numizmatičari i istraživači oprezniji ili odbacuju nalaz kao moguć hoaks.
Najnovija ocena i značenje
Studija iz 2017. u Journal of the North Atlantic, koju je napisao norveški numizmatičar Svein Gullbekk, zaključila je da postoje ubedljivi elementi koji podržavaju autentičnost i da arheološki i numizmatički podaci nijednoznačno ne dokazuju prevaru. Ipak, dokaza nema dovoljno da se nepobitno objasni kako je novčić dospeo u Mejnu — ostaje otvoreno pitanje i predmet stručne debate.
Zaključak: Maine (Goddard) penni je jedinstven artefakt koji izaziva niz važnih pitanja: potvrđuje moguću dalekosežnu razmenu dobara u predkolumbovskoj Severnoj Americi, ali zbog neusaglašenog konteksta i sumnjive dokumentacije nije moguće sa sigurnošću tvrditi da li je nalaz autentičan ili namešten. Dok se novi dokazi ili analize ne pojave, predmet ostaje kontroverzan i intrigantan.
Pomozite nam da budemo bolji.
