Peticija "Za Ferizaj bez Uroševca" traži brisanje imena Uroševac iz zvanične upotrebe i korišćenje isključivo naziva Ferizaj. Inicijativu podržava lokalna vlast i organizatori očekuju oko 20.000 potpisa. Stručnjaci upozoravaju da bi promena otvarala širu raspravu o toponimima na Kosovu zbog pravnih procedura i prava veta koja imaju srpski poslanici.
Peticija u Ferizaju: Hoće Li Uroševac Postati Samo Ferizaj?

U Ferizaju (Uroševcu) pokrenuta je peticija pod nazivom „Za Ferizaj bez Uroševca” kojom inicijatori traže da se naziv Uroševac izbriše iz zvanične upotrebe i da se u svim dokumentima i službenoj komunikaciji koristi isključivo albanski naziv Ferizaj. Inicijativu su podržali predsednik opštine Agim Aljiu i grupa građana koja očekuje prikupljanje oko 20.000 potpisa.
Organizatori navode da je cilj „istorijska pravda” i podsećaju da je ime Ferizaj stariji lokalni naziv, dok je Uroševac, po zvaničnoj srpskoj tradiciji, vezan za ime Stefana Uroša V. Pokretači predlažu formiranje stručnih komisija koje bi razmotrile pitanje i zatim ga uputile Skupštini Kosova na raspravu i odlučivanje.
Istorijski kontekst
Istoričari podsećaju da je današnji grad rastao naročito od kraja 19. veka, kada je pruga Mitrovica–Solun prošla kroz tadašnje naselje. Prema nekim izvorima, 1912. godine mesto je u srpskoj upravi dobilo naziv Uroševac po Stefanu Urošu V, dok lokalni albanski naziv Ferizaj ima drugačiju istorijsku tradiciju i povezan je sa imenom Feriz, lokalnim akterom iz osmanskog perioda.
Političke i pravne implikacije
Promena zvaničnih toponima na Kosovu je kompleksna procedura. Ustavni i zakonodavni okvir, kao i mehanizmi zaštite prava manjina, utiču na to kako i kada se imena mogu zvanično menjati. Prištinski mediji podsećaju da srpski poslanici u određenim zakonodavnim procedurama imaju pravo veta, što je do sada onemogućavalo potpuni prelazak na nova imena za određene administrativne akte.
„Peticija u Uroševcu ima za cilj da potvrdi narativ o albanskom kontinuitetu i da ukloni simbole koji podsećaju na srpsko prisustvo na Kosovu,” ocenio je istoričar Aleksandar Gujzić, ukazujući da bi masovne promene toponima zahvatile veliki broj naselja.
Primeri promena toponima
U proteklim decenijama zabeleženi su primeri preimenovanja na Kosovu: Srbica je postala Skenderaj, Obilić kod Prištine nazvan je Kastriot, a naselje Đeneral Janković preimenovano je u Elez Han. Kritičari upozoravaju da bi brisanje srpskih toponima bilo deo šire transformacije identiteta javnog prostora.
Reakcije i stavovi
Pristalice peticije tvrde da promena nije usmerena protiv bilo koje zajednice, već da predstavlja vraćanje istorijskog imena i simboličko ispravljanje nepravdi. Protivnici ističu da masovne promene toponima mogu produbiti podele i da istorijski i administrativni slojevi moraju biti pažljivo razmotreni kroz stručne komisije i dijalog zajednica.
U narednim nedeljama očekuje se intenziviranje kampanje za prikupljanje potpisa i profesionalna rasprava o pravnim mehanizmima koji bi omogućili ili onemogućili formalnu izmenu naziva u zvaničnim registrima.
Pomozite nam da budemo bolji.

























