Svet Vesti
Sukobi

Saudijska Arabija između udaraca i deeskalacije: dilema koju nameće sukob SAD–Iran

Saudijska Arabija između udaraca i deeskalacije: dilema koju nameće sukob SAD–Iran
Saudi Arabia's Crown Prince has embarked the country on a course known as Vision 2030 [AFP via Getty Images]

Saudijska Arabija pokušava da izbegne otvoreno uplitanje u sukob SAD–Iran, ali uzvratila je udarima zajedno sa SAD na iračke paravojske nakon niza napada dronovima. Glavni izazov je izbor između daljeg odvraćanja vojnom silom i pokušaja deeskalacije kroz pregovore ili plate. Pretnje po naftnu infrastrukturu i pomorske rute direktno ugrožavaju planove "Vizije 2030" i stabilnost globalnog tržišta energije.

Saudijska Arabija se suočava sa teškom spoljno‑političkom dilemom. Od početka eskalacije sukoba između SAD i Irana, koja je naročito intenzivirana od 28. februara, Rijad je nastojao da ostane po strani. Međutim, nakon što je bila napadnuta sa više pravaca, Saudijska Arabija je uzvratila—ove nedelje izveli su zajedničke udare sa SAD na iračke paravojske za koje veruju da su lansirale dronove ka Kraljevini.

Ko su akteri i zašto napadaju?

U sukobu koji već mesecima pogađa Zaliv i šire, jasno se izdvajaju dve grupe aktera:

Proiranski blok: Iran i Islamska revolucionarna garda (IRGC), iračke Popularne mobilizacione snage (PMF), jemenski Huti i Hezbolah u Libanu. Ove snage su, prema izveštajima, odgovorne za napade dronovima i raketama usmerene na saudijska postrojenja i infrastrukturu.

Saudijska Arabija između udaraca i deeskalacije: dilema koju nameće sukob SAD–Iran
The US and Saudi Arabia carried out strikes at a site belonging to Iraq's paramilitary Popular Mobilisation Forces [Reuters]

Prozapadni blok: Sjedinjene Države (CENTCOM), uz varijabilnu podršku zalivskih država i Jordana. Izrael ostaje bliski saveznik SAD, ali za sada nije aktivno uključen u širu kampanju u regionu.

Gde su mete i kakav je rizik?

Iran je poslednjih meseci usmeravao dronove i rakete prema Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu, kao i prema komercijalnim brodovima u i oko Hormuzskog moreuza. Istovremeno, hlion se širi uključivanjem iračkih milicija i Huta, što pokazuje da bez trajnog sporazuma između SAD i Irana rizik od širenja sukoba ostaje visok.

Naftna infrastruktura ostaje ključna tačka rizika. Napad na postrojenja u Abqaiqu i Khuraisu 2019. privremeno je obustavio oko polovinu saudijskog izvoza na nekoliko dana i poslužio je kao opomena o ranjivosti kritične infrastrukture. Satelitski snimci su ponovo ukazali na napade dronovima na Abqaiq tokom najnovijih tenzija.

Saudijska Arabija između udaraca i deeskalacije: dilema koju nameće sukob SAD–Iran
[BBC]

Zašto Rijad želi da izbegne otvoreni rat?

Glavni razlog je unutrašnja vizija i ekonomska strategija: prestolonaslednik Mohammed bin Salman je pokrenuo "Viziju 2030"—plan za diversifikaciju ekonomije, privlačenje stranih investicija i izgradnju savremenih industrija i digitalne infrastrukture. Dugotrajne pretnje dronovima i balističkim projektilima ugrožavaju bezbednost tih investicija i mogućnost privlačenja kapitala.

Kada je Iran 2022. delimično ugrozio Hormuzski moreuz, Saudijska Arabija je aktivirala isto‑zapadni naftovod i slala otprilike 5 miliona barela dnevno ka izvozu preko luke na Crvenom moru (Yanbu), čime je ublažila pritisak na globalna tržišta. Međutim, Huti su počeli da napadaju saudijsko brodovlje u Crvenom moru i aerodrome u Saudiji (Abha, Jizan), dok se prijavljuju i napadi iz Iraka, što dodatno komplikuje izvozne rute.

Istorijska upozorenja i moguće opcije Rijada

Saudijska kampanja protiv Huta u Jemenu trajala je godinama i dovela je do velike humanitarne krize bez odlučujuće pobede. Godine 2022. postignuto je krhko primirje uz izveštaje o isplatama i pregovorima, ali povratak napetosti pokazuje da plaćanja i lokalni dogovori imaju ograničen domet bez šireg regionalnog rešenja.

Rijad sada bira između:

  • nastavka vojnih udaraca i jačanja odvraćanja—što rizikuje dalju eskalaciju i širi sukob;
  • traženja deeskalacije putem pregovora, kompromisa ili selektivnih isplata—što može doneti kratkoročni mir, ali po cenu ustupaka i moguće percepcije slabosti.

Odluka Saudijske Arabije će imati posledice ne samo za bezbednost regiona nego i za globalna energetska tržišta i same planove "Vizije 2030".

Zaključak: Rijad balansira između neposredne bezbednosne potrebe da odgovori na napade i strateškog interesa da očuva stabilnost i privuče investicije. Bez šireg regionalnog rešenja između SAD i Irana, rizik od daljeg širenja sukoba ostaje visok.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno