Aleksandar Vučić najavio je otvaranje fabrike dronova u saradnji sa izraelskim Elbitom. Među planiranim uređajima nalazi se i vrlo mali četvorotorni taktički dron — opisan kao "igračka" — koji bi nosio 250–500 g eksploziva i bio korišćen u posebnim operacijama. Projekat predviđa i uvođenje naprednih sistema poput Lanius‑X, visokorezolutnih senzora za velike letelice i umrežavanje u okviru koncepta "digitalne armije", dok su mnogi tehnički i pravni detalji još nejasni.
Srbija Dobija Fabriku Dronova: Mali „Ubica“ Veličine Igračke Deo Novog Arsenala

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je otvaranje fabrike dronova u saradnji sa izraelskim partnerima, a u projekt je, prema izjavama stručnjaka za avijaciju i urednika portala Tango Six Petra Vojinovića, uključena i kompanija Elbit — jedna od vodećih izraelskih odbrambenih firmi.
Šta je zasad poznato
Detalji o tačnoj lokaciji, modelu saradnje i obimu proizvodnje još nisu javno objavljeni. Nije jasno da li će pogon biti adaptacija postojećeg objekta ili nova izgradnja, niti da li će se proizvodnja sprovoditi kroz zajedničko ulaganje.
Mali taktički dronovi — kako izgledaju i čemu služe
Vojinović ističe da bi među uređajima koji bi se mogli proizvoditi bio i vrlo mali četvorotorni dron, koji vizuelno podseća na igračku, ali je projektovan kao taktično oružje namenjeno specijalnim jedinicama za upade u zatvorene prostore, talačke intervencije ili neutralisanje konkretnih meta.
Prema Vojinoviću, takav dron mogao bi nositi fokusirani eksploziv od oko 250–500 g, što bi bilo dovoljno da nanese smrtonosan efekat jednoj osobi. Navodi se da su pripadnici Vojske Srbije takve koncepte testirali u simulacijama talačkih situacija, a demonstracija je prikazana na vežbi pre mesec i po.
Napredne karakteristike i umrežavanje
Vojinović ukazuje da je danas mehanički okvir drona moguće sklopiti relativno lako, dok su odlučujući elementi sofisticirana elektronika, sistemi upravljanja i softver. Kao primer naprednog rešenja navodi se sistem Lanius‑X, koji omogućava da, u slučaju gubitka veze, drugi dronovi iz roja preuzmu zadatak i da uz pomoć veštačke inteligencije nastave praćenje cilja.
Šira slika — od malih dronova do velike izviđačke platforme
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije, prema Vojinoviću, teže pokrivanju širokog spektra dejstava bespilotnim sistemima: od ulaska u zatvorene prostore i lutujuće municije, preko presretača, do taktičkih i velikih bespilotnih letelica poput Hermes 900 koji se takođe nabavlja od Elbita. Najavljeno je i uvođenje senzora visoke rezolucije na većim platformama koji bi omogućili 360° snimanje, zum, infracrvenu detekciju i AI‑prepoznavanje na velikim udaljenostima.
Postojeća domaća rešenja
Vojska Srbije već raspolaže sa više od 30 tipova dronova, uključujući domaće sisteme kao što su Komarac i Osica. Vojnotehnički institut predstavio je sistem Vihor i uređaj za detekciju i ometanje Kobac, koji detektuje kanale upravljanja neprijateljskih dronova i prosleđuje podatke za ciljanje.
Neizvesnosti i pitanja primene
Iako su tehnološke mogućnosti napredovale, Vojinović ističe da je za efikasnu upotrebu u ratnim uslovima potrebno imati veliki broj različitih rešenja i dovoljno opreme da se proceni šta funkcioniše u praksi. Takođe, pojava malih naoružanih dronova otvara pitanja pravne regulative, etike i kontrole upotrebe, koja će morati da budu razmotrena prilikom uvođenja takvih sistema.
Zaključak
Najava fabrike dronova signal je intenzivnije modernizacije i digitalizacije Vojske Srbije u saradnji sa međunarodnim partnerima. Ipak, konačni obim projekta, tehničke specifikacije i način integracije u postojeći arsenal ostaju nepoznati dok nadležni ne iznesu više detalja.
Pomozite nam da budemo bolji.



























