Sažetak: Predsednik Donald Trump tvrdio je da SAD imaju "potpunu kontrolu" nad Hormuškim moreuzom, što Iran i njegove agencije kategorično negiraju. Broj brodova kroz moreuz pao je na osam dnevno, dok napadi hutija, američke vojne akcije i ekološki incidenti dodatno komplikuju bezbednosnu i ekonomsku situaciju. Posledice se očituju u povišenim cenama nafte i većoj geopolitičkoj napetosti.
Trump: SAD tvrde da imaju "potpunu kontrolu" nad Hormuškim moreuzom — Iran to kategorično odbacuje

Predsednik SAD Donald Trump izjavio je da SAD imaju "potpunu kontrolu" nad Hormuškim moreuzom, tvrdnja koju Iran i povezane institucije kategorično odbacuju dok regionalna napetost utiče na pomorski saobraćaj i globalna tržišta energije.
Ključni događaji
Trumpova izjava: Na platformi Truth Social Trump je napisao:
"I THINK WE WILL KEEP IT! Our Naval Blockade is being called, by everyone, 'A WALL OF STEEL,' and there is nothing Iran can do about it."
Iranski odgovor: Šef Basidža Hossein Taeb izjavio je da je, po njegovom stavu, Hormuški moreuz "pod iranskom kontrolom i upravljanjem". Persian Gulf Strait Authority, telo koje je Iran formirao za upravljanje tranzitom, objavilo je na X da moreuz ostaje blokiran i da neće biti otvoren dok se ne prihvate iranski uslovi.
Pad brodskog saobraćaja: Podaci agencije Kpler, preneti preko Reutersa, pokazuju da je broj praćenih plovila kroz moreuz pao na sedmodnevni minimum od osam brodova (pre rata oko 130 dnevno), što dodatno opterećuje globalna tržišta nafte.
Bezbednosni i diplomatski kontekst
Napadi hutija u Crvenom moru usmrtili su šest osoba na jednom brodu, što je dodatno povećalo zabrinutost za sigurnost pomorskog saobraćaja. CENTCOM je saopštio da je američka vojska pogodila panamski brod Vela Nova nakon što je, navodno, ignorisao upozorenja i pokušao da probije američku blokadu iranskih luka.
U međuvremenu, međunarodna zajednica — više od 30 država i visoki zvaničnici EU — oštro su osudili porast izvršenja smrtnih kazni u Iranu i pozvali na oslobađanje političkih zatvorenika; iranski zvaničnici su odbacili kritike kao "licemerne" i povezali ih sa podrškom Izraelu u ratu u Gazi.
Regionalna situacija
U Libanu su tenzije porasle nakon izjava izraelskog ministra odbrane da će zadržati takozvane sigurnosne zone i nastaviti ciljano razarajući podzemnu infrastrukturu, što je izazvalo oštru osudu libanskog premijera Nawafa Salama. Okvirni dogovor iz juna između Libana i Izraela predviđa razoružanje Hezbolaha i postepeno povlačenje izraelskih snaga uz raspoređivanje libanske vojske u pilot zonama.
Iranski vrhovni vođa imenovao je nekoliko visokih vojnih i bezbednosnih zvaničnika — među njima Maj. Gen. Mohsen Rezaei i Brig. Gen. Ahmad Vahidi — što signalizira konsolidaciju rukovodstva tokom rata i promenjeno upravljanje bezbednosnim strukturama.
Ekonomske i ekološke posledice
Naftni sektor oseća posledice: Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognozu globalne potražnje, navodeći da zatvaranje Hormuškog moreuza i visoke cene obeshrabruju kupce. Cena Brent nafte ostaje povišena, dok su američke cene benzina blago porasle.
Ekološki incidenti dodatno komplikuju situaciju — nafta iz nasukanog tankera Caroline Bezengi curi ka obali Omana i pokriva veliku površinu, a iranske vlasti prijavile su izlaz na obale ostrva Qeshm.
Šta to znači
Trenutna diplomatska i vojna retorika, zajedno sa aktivnostima na moru, sugerišu da je sigurnost trgovinskih ruta u Persijskom zalivu ozbiljno narušena. Posledice su višestruke: povećani troškovi transporta, volatilnost cena energenata i jačanje geopolitičke tenzije koja otežava diplomatska rešenja.
Zaključak: Dok SAD i Iran razmenjuju kontradiktorne tvrdnje o kontroli nad Hormuškim moreuzom, realnost na terenu — smanjen saobraćaj, napadi na brodove, ekološki incidenti i oštra retorika — ukazuje na produženi period nesigurnosti i rizika za globalnu trgovinu i energetske tokove.
Izvori: Reuters, Kpler, IEA, CENTCOM, CBS, Fars, IRNA, agencije.
Pomozite nam da budemo bolji.
























