Ayetoro, ribarsko selo u južnoj Nigeriji sa oko 10.000 stanovnika, suočava se sa ubrzanom obalnom erozijom i porastom nivoa mora koji svake godine povlače obalu i uništavaju domove. Studije pokazuju da se obala povlači u proseku 15 metara godišnje (1987–2022), a porast nivoa mora u Gvinejskom zalivu iznosi oko 3,9 mm godišnje. Stanovništvo gubi zdravstvene i obrazovne usluge, a stručnjaci preporučuju sadnju mangrova, strožu regulaciju zemljišta i plansku adaptaciju.
Ayetoro: Ribarsko Selo Koje Polako Gubi Obalu Pod Udarcima Atlantskog Okeana
The Nigerian village of Ayetoro is disappearing into the Atlantic Ocean (OLYMPIA DE MAISMONT)
Ayetoro, ribarsko selo na južnoj obali Nigerije sa oko 10.000 stanovnika, suočava se sa ubrzanom obalnom erozijom i podizanjem nivoa mora koje polako guta kuće, javne službe i plodno zemljište. Fotografije potopljenih zgrada i ostataka domova sve češće su jedini podsjetnik na nekadašnje naselje poznato kao 'The Happy Place'.
Kako Ayetoro izgleda danas
Plaža u Ayetoru svake godine postaje sve uža, a u obalnom pojasu leže ostaci kuća koje su progutali talasi — neke od pre mnogo godina, neke i pre nekoliko meseci. Stanovnici hodaju uskim pojasima peska koji su jedino dostupni čamcem, a ulice su često pune plastičnog otpada koji donose morski talasi.
'Hodamo po tuđim kućama', rekao je 35-godišnji Thompson Akingboye dok se kretao tim uskim stazama. 'Postao sam izbeglica u sopstvenoj zajednici', dodao je, opisujući kako je 2019. izgubio očevu kuću.
Tradicionalni kralj Oluwambe Ojagbohunmi priseća se vremena kada je palata imala oko 100 soba; danas ih preostaje tek oko dvanaest, a zvuk talasa koji udaraju o zidove remeti mir i san stanovnika.
Uzroci i naučni podaci
Obalna erozija u Ayetoru pojačava se od ranih 2000-ih, a ista pojava pogađa još 19 naselja u okrugu Ilaje. Studija prostornog planiranja Barnabasa Ogirime Jamesa konstatuje da se gradska obala između 1987. i 2022. u proseku povlačila oko 15 metara godišnje. Pored lokalnih faktora, globalne promene utiču na situaciju: časopis Scientific Reports iz 2024. procenio je da je porast nivoa mora duž Gvinejskog zaliva otprilike 3,9 mm godišnje — oko 10,5% iznad svetskog proseka.
Oluwasegun Babatunde Esan, istraživač pejzažne arhitekture sa Univerziteta u Lagosu koji sarađuje sa Harvardom, ističe da se problem ne svodi samo na more: isušivanje močvara, nasipanje i betoniranje poplavnih zona, kao i pravljenje novih naselja na prirodnim tamponima (poplavnim područjima i mangrovima) dodatno pogoršavaju eroziju duž nigerijske obale dugom oko 850 kilometara.
Posledice po zajednicu
Posledice su drastične: domovi, školske zgrade i jedini zdravstveni centar u zajednici već su izgubljeni ili su nekoliko puta preseljavani. Škole i porodice često se sele više puta, što ima značajan psihološki uticaj na decu i narušava proces obrazovanja.
'Ponekad voda dođe do nivoa prozora, a mi moramo da nastavimo sa radom. Pomažemo ženama da rađaju u tim uslovima. Nemamo izbora', kaže zdravstvena radnica Omomiye Oluwaseun.
Stalno zagađenje izvora pitke vode slanim i zagađenim vodama dovodi do povećanja oboljenja povezanih sa vodom, poput tifusa i dijareje, kao i do hroničnih problema poput povišenog krvnog pritiska među meštanima.
Moguća rešenja i preporuke
Stručnjaci pozivaju na kombinaciju mera: strožiju regulaciju iskorišćavanja obalnih i poplavnih područja, vraćanje prirodnih barijera sadnjom mangrova i kokosovih palmi, te planske, dugoročne strategije adaptacije i relokacije ugroženih naselja. Lokalna pomoć iz vladinih agencija i nevladinih organizacija ponekad stiže, ali je zajednica ocenjuje nedovoljnim u odnosu na obim problema.
Zaključak: Ayetoro je primer kako kombinacija klimatskih promena i loše prostorne regulacije može dovesti do humanitarne i ekološke krize. Rešenja zahtevaju hitnu, koordinisanu akciju na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Pomozite nam da budemo bolji.
