Anna's Archive poziva volontere da skeniraju i otpreme štampana izdanja kako bi sprečili navodnu praksu masovne kupovine i uništavanja knjiga koje koriste AI kompanije. Poziv je pojačan tvrdnjama o velikom izmirenju kompanije Anthropic 2024. i navodnoj zbirci od milion naslova. Organizacija upozorava na rizik monopolizacije znanja i nudi podršku i priznanja za volonterske doprinose, uz podsestnik da su pravna i etička pitanja složena.
Anna's Archive Poziva Volontere: Skenirajte Jednu Knjigu — Borba Protiv Monopola Znanja Koji Prave AI Kompanije

Članovi organizacije Anna's Archive, koja sebe opisuje kao najveću "zaista otvorenu biblioteku u istoriji čovečanstva", uputili su hitan međunarodni poziv volonterima da skeniraju i otpreme fizičke knjige. Cilj je zaštititi štampana izdanja od masovne kupovine i navodnog uništavanja od strane kompanija koje treniraju velike AI modele.
Otkud zabrinutost?
Prema objavi na blogu Anna's Archive, zabrinutost se pojačala nakon što je kompanija Anthropic 2024. godine, navodno, izmirila parnicu u iznosu od 1,5 milijardi dolara. U tekstu se tvrdi da je u toj kolekciji bilo oko 7 miliona knjiga i da je isplaćivana suma od približno 200 dolara po naslovu. Ipak, blog ističe da je ista sudska presuda u nekim delovima potvrdila da se korišćenje postojećih dela za treniranje AI može oceniti kao "fair use", što je, kako navode autori objave, podstaklo druge firme da masovno kupuju naslove radi skeniranja.
Sumnjive narudžbine i metod skeniranja
Nezavisne knjižare u Evropi prijavile su neobične velike porudžbine poslate na lokalne adrese bez prethodne koordinacije koja je uobičajena za legitimne institucionalne kupovine. Među kupovinama nalaze se i naslovi koji danas retko imaju tržištu vrednost, što dodatno podiže sumnju. Istrage ukazuju da neki primerci završavaju u preradnim pogonima, gde radnici skidaju korice ili odsecaju uže (spine) i predaju listove industrijskim skenerima — postupak koji fizički uništava original.
Postoje i neinvazivne metode digitalizacije, poput V-oblikovanih skenera koji čuvaju uvez, ali su one sporije i skuplje u poređenju sa brzim industrijskim skeniranjem koje zahteva skidanje korica.
Zašto je to problem?
Anna's Archive upozorava da uništavanje fizičkih primeraka može dovesti do monopolizacije znanja: ako original više ne postoji, digitalni zapis može postati ekskluziva kompanije koja ga je skenirala. To bi otežalo pristup istom sadržaju drugim istraživačima, izdavačima ili konkurentskim AI timovima i moglo bi imati dugoročne posledice po javnu dostupnost informacija.
"Ovo je trka protiv vremena," navodi se u blogu Anna's Archive. "Naš ideal je da skeniramo i otpremimo sva svetska izdanja pre nego što izdavači potpuno zatvore pristup znanju, i pre nego što AI kompanije skeniraju i unište sve knjige i radove na svetu."
Poziv volonterima i etičko-pravne dileme
Organizacija poziva pojedince da skeniraju po jedan naslov: "Ako svaka osoba skenira po jednu knjigu, a postoji 10 miliona volontera širom sveta, možemo pribaviti 10 miliona vrednih jedinica znanja", navodi se u objavi. Anna's Archive takođe nudi oblike podrške — od pomoći pri troškovima skeniranja do priznanja i, kako tvrde, doživotnog članstva za doprinosioce.
Važno je napomenuti da su pravna i etička pitanja kompleksna: digitalizacija i deljenje zaštićenih dela mogu imati posledice po autorska prava i zakonodavstvo u različitim zemljama. Čitaocima se savetuje da budu svesni pravnog okvira u svojoj zemlji pre nego što pristupe bilo kojim akcijama koje uključuju skeniranje ili distribuciju zaštićenih tekstova.
Zaključak: Apel Anna's Archive otvara važno pitanje dostupnosti znanja u eri velikih AI sistema — od jedne strane stoje brige oko očuvanja kulturne i naučne građe, a sa druge pravne, etičke i bezbednosne implikacije koje zahtevaju pažnju javnosti, izdavača i zakonodavaca.
Pomozite nam da budemo bolji.




























