U sušnom regionu Bundelkhand mnogi seljani zavise od ograničenog broja ručnih pumpi nakon što su javni priključci ostali neupotrebljivi. Dalit porodice tvrde da ih dominantne kaste prisiljavaju da čekaju ili ih ponižavaju pri pristupu vodi, a aktivisti beleže incidentе i prijave. Vlasti ističu državne programe i lokalne obnoviteljske napore, ali istraživači upozoravaju da topliji i suvlji uslovi pojačavaju postojeće društvene nejednakosti i da je potrebna i socijalna promena, ne samo više vode.
Vrućina i kasta: Borba za vodu Dalit porodica u sušnom Bundelkhandu

Pre nekoliko meseci, odmah posle izlaska sunca, 40‑godišnja Mamta započela je prvu od čak deset šetnji koje je tog dana morala da pređe kako bi obezbedila vodu za svoju jedanaestoročlanu porodicu i stoku. Sa tri prazna plastična bokala, prelazila je nekoliko stotina metara do najbliže ručne pumpe u selu u okrugu Jalaun, u sušnom regionu Bundelkhanda — gde su temperature često prelazile 40°C.
Pritisak na ograničene izvore
Više javnih priključaka postavljenih u okviru državnog programa ostalo je neupotrebljivo dve godine, pa su mnogi meštani prešli na samo nekoliko dostupnih ručnih pumpi. Stenoviti plato Bundelkhanda loše zadržava podzemne vode, a nepravilne padavine i sve toplije leto čine stanje još nepredvidivijim. Studija meteoroloških zapisa pokazala je porast temperatura — u nekim delovima regiona leto je gotovo dostizalo 48°C.
Diskriminacija na izvorima vode
Dalit porodice, među kojima je i Mamta iz zajednice Valmiki, opisuju da se suočavaju sa pritiskom i poniženjima pri pristupu javnim pumpama. Prema njihovim iskazima, pristup pumpama često zavisi od prisutnosti članova dominantnih kasta: porodice iz nižih kasta sačekaju ili odlaze u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima kako bi izbegle sukobe. Neki meštani tvrde da su pumpe posle korišćenja bile polivane vodom radi „čišćenja“, što živi sećanja na višedecenijsku praksu isključivanja.
„Ako oni stoje tamo, ne možemo da napunimo vodu. Moramo da čekamo dok ne odu,“ rekla je Mamta.
Incidenti i prijave
Organizacije za prava Dalita beleže više pritužbi vezanih za napetosti oko vode, a DDJC navodi da je policija u regionu registrovala 113 slučajeva po zakonu protiv zločina zasnovanih na kasti tokom 2025. godine. Aktivisti i pogođene porodice kažu da vode često postaju okidač za verbalne i fizičke napade; jedna žena je izjavila da je pretrpela napad nakon svađe oko pumpe, a slučaj je prijavljen policiji bez hapšenja do danas.
Reakcije vlasti i lokalne inicijative
Zvaničnici distrikta odbacuju optužbe o kastinskoj diskriminaciji na izvorima vode i ističu državne programe poput Jal Jeevan Mission, čiji je cilj da obezbedi vodovod do svakog seoskog domaćinstva. Postoje i lokalne akcije: obnavljanje tradicionalnih bara i izgradnja brana, kao i rad ženskih grupa Jal Sahelis koje prate zalihe i promovišu štednju vode.
Širi kontekst
Istraživači upozoravaju da klimatske promene nisu izvor kastinskih nepravdi, ali ih umnožavaju: toplija i suvlja sezona povećava konkurenciju za ograničene resurse, pa društvene norme koje određuju ko prvi ima pristup vodi postaju opasnije. Stručnjaci kažu da samo povećanje količine vode neće ukloniti nejednakosti ukoliko se ne menjaju društvene prakse koje određuju ko je isključivan.
Zaključak
Za porodice kao što je Mamtina, penjanje i spuštanje do pumpe više nije samo fizički napor — to je svakodnevna borba protiv javno priznatih i nevidljivih barijera. Rešenje zahteva istovremeno tehnička ulaganja u snabdevanje vodom i sistemske promene koje uklanjaju diskriminaciju pri pristupu zajedničkim resursima.
Pomozite nam da budemo bolji.



























