Arheolozi su u Chlebyju otkrili kružnu neolitsku ogradu staru oko 6.500 godina, sa kanalima prečnika ~230 m i 12 ulaza. Ulazi su poravnati sa ključnim astronomskim događajima — letnjim i zimskim solsticijem i ekstremnim položajima Meseca u 18,6-godišnjem ciklusu. Nalazi kostiju ukazuju na ukrašavanje ulaza bikovim lobanjama, dok kasniji slojevi sadrže grobove Únětice kulture i naselje iz gvozdenog doba. Dalje analize tla i artefakata su u toku kako bi se rasvetlila funkcija kompleksa kroz vreme.
Neolitski ritualni kompleks star oko 6.500 godina otkriven u Češkoj — kružna ograda poravnata sa solsticijima i lunarnim ciklusom

Arheolozi u Češkoj otkrili su izuzetan neolitski kompleks u selu Chleby, u Srednjobohemskom regionu — kružnu ogradu staru oko 6.500 godina, što je otprilike 1.000 godina više od datuma gradnje Stonehengea. Nalaz ukazuje na ritualnu ili astronomsku namenu ovog ogromnog prapovijesnog mesta.
Opis nalaza
Istraživači su identifikovali kružni kanal prečnika oko 230 metara i dubine približno 2,5 metra, sa dvanaest ulaza raspoređenih oko oboda. Pretpostavlja se da su zidovi ograda bili podignuti drvenim stubovima, dok su ulazi verovatno dekorisani lobanjama i rogovima bika — zaključak zasnovan na nalazima životinjskih kostiju u kanalu.
Astronomska orijentacija
Posebno je značajan položaj dvanaest ulaza: njihov raspored nije slučajan, već formira geometrijski sistem koji omogućava posmatranje ključnih solarnh i lunarnih događaja. Kroz ulaze su mogli da se prate izlazak Sunca na letnji solsticij, zalazak Sunca na zimski solsticij i najekstremniji položaji Meseca na horizontu tokom njegovog 18,6-godišnjeg ciklusa (lunarnog stendstila).
"Kult bika je bio važan religiozni simbol među prvim poljoprivrednim zajednicama i poznat je iz mnogih delova prahistorijske Evrope," kaže Jan Turek sa Univerziteta Karla u Pragu. "Bikovi su verovatno simbolizovali snagu i plodnost."
Vođa tima, prof. Petr Krištuf (Univerzitet Zapadne Bohemije), ističe da su kružne ograde iz ovakvog perioda do sada nepoznate u tom regionu, što lokalitet čini izuzetnim. Po njegovim rečima, princip projektovanja koji povezuje ritualni prostor sa astronomskim osmatranjima podseća na rešenja viđena na Stonehengeu.
Kasnija upotreba i stratigrafija
Arheološki slojevi ukazuju da se funkcija mesta menjala kroz vreme: u bronzanom dobu pripisuje mu se 18 grobova povezanih sa Únětice kulturom (otprilike 2300–1600. p. n. e.), dok je u gvozdenom dobu mesto prekriveno naseljem, što sugeriše da je prvobitni ritualni značaj postupno izbledeo.
Dalja istraživanja
Radovi su i dalje u toku: tim planira geokemijsku analizu zemljišta kako bi otkrio hemijske tragove ljudskih aktivnosti, što može osvetliti načine korišćenja kompleksa u različitim periodima. Kombinacija daljih iskopavanja, analize artefakata i laboratorijskih testova trebalo bi da pruži dublje razumevanje društvenih i ritualnih praksi zajednica koje su koristile ovaj neobični neolitski kompleks.
Napomena: Istraživanje su objavili stručnjaci Univerziteta Zapadne Bohemije i Univerziteta Karla u Pragu, a nalazi ukazuju na značaj regiona za razumevanje rane poljoprivredne religije i astronomskih znanja u Evropi.
Pomozite nam da budemo bolji.


























