Svet Vesti
Science

Puquiosi iz Nasce: Kako su drevni stanovnici izvlačili vodu iz pustinje

Puquiosi iz Nasce: Kako su drevni stanovnici izvlačili vodu iz pustinje
Satellite Images Explain Nasca's Spiral HolesERNESTO BENAVIDES - Getty Images

Puquiosi iz Nasce su spiralni bunari i podzemni kanali koji su drevnim stanovnicima omogućavali pristup vodi iz podzemnih akvifera tokom cele godine. Satelitska snimanja i arheološki dokazi pokazuju da su ti sistemi bili povezani sa naseljima i pretvarali su aridni pejzaž u plodnije područje. Datovanje je neizvesno (procene od oko 1000. g. p.n.e. do 500. g. n.e.), ali konstrukcija ukazuje na visoku tehničku organizaciju i dugoročno održavanje.

Regija Nasca u Peruu vekovima je intrigirala istraživače: pored čuvenih geometrijskih linija, u toj sušnoj pustinji nalaze se i kružno‑spiralne strukture poznate kao puquiosi. Tek su snimci iz satelita i detaljna arheološka poređenja pomogli da se razjasni njihova svrha i značaj.

Šta su puquiosi?

Puquiosi su sustavi bunara i podzemnih kanala formirani u obliku spirale ili čepolike rampe koje vode do vodonosnih slojeva. Izgledaju kao niz otvorenih, kružnih vertikalnih bunara povezanih podzemnim hodnicima — konstrukcija koja je omogućavala pristup vodi iz akvifera čak i u ekstremno sušnim periodima.

Kako su funkcionisali?

Satelitska snimanja i terenska ispitivanja pokazuju da su puquiosi radili po sledećem principu: vertikalni bunari su bili obloženi sitnim kamenčićima vezanim vodonepropusnom glinom, a kroz podzemne kanale voda iz dubokih akvifera bila je kanalisana do javnih rezervoara i poljoprivrednih sistema. Šljunak je delovao kao prirodni filter kada bi se tokom kišne sezone voda iz dolinskih reka usmeravala u sisteme, a oblik kanala je ponekad namerno usporavao protok vode pre ispuštanja u rezervoire.

BBC (2016) opisuje puquiose kao "čepolike ili vijačaste dimnjake tunela" koji propuštaju kiseonik u vodu i uvode vetar u tunele, što pomaže održavanju protoka.

Kada su izgrađeni?

Direktno radio‑karbonsko datiranje samih građevinskih struktura nije moguće, pa je tačnost datuma predmet procena. Neki autori navode period naseljavanja 1000. g. p.n.e. do 750. g. n.e. kao moguć ramen za nastanak, dok druga istraživanja ukazuju na srednji period Nasca kulture oko 500. g. n.e. Bez obzira na precizan datum, jasno je da su puquiosi rezultat dugotrajnog tehničkog znanja i organizacije zajednice.

Zašto su važni?

Rosa Lasaponara i saradnici iz Italije ukazuju da su puquiosi omogućili stalnu dostupnost vode i time pretvorili jednu od najaridnijih oblasti sveta u područje pogodnije za stanovanje i uzgoj useva. Terenska i satelitska dokumentacija potvrđuje blisku povezanost ovih sistema sa naseljima — neki puquiosi su održavani vekovima, a u dolini Nasca i danas je zabeleženo 29 aktivnih sistema koji funkcionišu onako kako su prvobitno bili zamišljeni.

Zaključak

Puquiosi su primer kako su problemi sa vodom podstakli tehničku inovaciju i društvenu organizaciju u drevnim zajednicama. Ove spiralne konstrukcije nisu samo arheološki kuriozitet već i dokaz visokog stepena inženjerske veštine i saradnje među stanovnicima regiona Nasca.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Puquiosi iz Nasce: Kako su drevni stanovnici izvlačili vodu iz pustinje - Svet Vesti