U novembru 2025. snažna solarna superoluja izazvala je široki pojas poremećaja u jonosferi preko kontinentalnih SAD. Tim Endawokea Yizengawa našao je da je amplitudna scintilacija uzrokovala GPS greške veće od 10 metara na pojedinim lokacijama, što predstavlja ozbiljan rizik za preciznu poljoprivredu i autonomna vozila. Rad, objavljen u Geophysical Research Letters, poziva na bolje modeliranje i koordinisana posmatranja svemirskog vremena.
Solarna superoluja iz novembra 2025. pomerila GPS za više od 10 m — naučnici upozoravaju na rizik za precizne tehnologije

U novembru 2025. Zemlja je bila pogođena nizom masivnih izbačaja materijala sa Sunca koji su udarili u magnetosferu. Posledica je bila ne samo spektakularna pojava aurora vidljiva na neuobičajeno niskim geografskim širinama, već i široko rasprostranjeni poremećaji u gornjim slojevima atmosfere koji su uticali na GPS i druge RF aplikacije.
Šta su otkrili naučnici?
Tim predvođen Endawokeom Yizengawom iz The Aerospace Corporation analizirao je podatke prikupljene tokom događaja i otkrio pojas pojačane gustine elektrona i sitnih nepravilnosti u jonosferi koji su se prostirali preko velikog dela kontinentalnih SAD (otprilike između 80° i 120° zapadne dužine). Duž ivice ovog pojasa gustina elektrona se naglo menjala, stvarajući uslove za snažnu amplitudnu scintilaciju signala.
Kako scintilacija utiče na GPS?
Amplitudna scintilacija je brza promena jačine i strukture radio-signala prouzrokovana fluktuacijama u jonosferskoj gustini. Kada GNSS signali prolaze kroz "neravnomernu" jonosferu, dolazi do izobličenja i difrakcije koje mogu oslabiti ili izmeniti signal pre nego što stigne do prijemnika. Tokom novembra 2025. istraživači su zabeležili horizontalne greške pozicioniranja veće od 10 metara na nekim lokacijama — dovoljno da kompromituje funkcionalnost precizne poljoprivrede, autonomnih vozila i drugih servisa koji zahtevaju metarsku (ili bolju) tačnost.
Podaci i metodologija
Zaključci su izvedeni iz kombinovanih posmatranja: kamere za auroru, mreže zemaljskih GNSS prijemnika i druge instrumentacije širom Severne Amerike. Povećanje auroralne aktivnosti odgovaralo je pojačanju gustine elektrona i pojavi sitnih nepravilnosti koje su izazvale scintilaciju i smanjenje tačnosti satelitskog pozicioniranja.
Posledice i kontekst
Iako jonosferska scintilacija nije neuobičajena pri polovima ili oko ekvatora, snažna amplitudna scintilacija koja obuhvata toliku geografsku širinu u srednjim širinama predstavlja retkost i novu upozoravajuću pojavu. Za poređenje: solarna oluja iz maja 2024. procenjuje se da je prouzrokovala oko 500 miliona dolara štete američkoj poljoprivredi zbog poremećaja u preciznoj navigaciji — šteta koju je u velikoj meri odredilo vreme pojave u sezoni setve. Novembar 2025. nije pogodio glavni period setve, što je umanjilo finansijske posledice, ali događaj ukazuje na ranjivost kritičnih sektora tokom vrhunca Sunčevog ciklusa.
Šta dalje?
Autori rada u Geophysical Research Letters naglašavaju potrebu za boljim razumevanjem fizičkih procesa koji upravljaju auroralnim i jonosferskim neregularnostima — kao što su tok energije čestica, brzina širenja auroralnih formacija i skale taloženja — kako bi se unapredile prediktivne sposobnosti i smanjio uticaj svemirskog vremena na RF aplikacije i pozicioniranje.
"Razumevanje i modeliranje ovih procesa je ključno za smanjenje poremećaja u sistemima koji zavise od satelitskog pozicioniranja," navode autori.
Analiza je objavljena u Geophysical Research Letters. Fotografije i dodatni podaci pokazuju kako se auroralni oval širio ka nižim geografskim širinama tokom intenziteta superoluje.
Pomozite nam da budemo bolji.



























