Studija objavljena 19. avgusta u Science Advances pokazuje da pet čestih mikroba koje ljudi nose može preživeti na polarnim oblastima Meseca od nekoliko sati do više dana. Istraživači su koristili 3D mape UV fluksa i topografiju (LRO i Diviner), sa ray-tracing analizom, da bi izračunali pragove preživljavanja za Bacillus, Staphylococcus, Deinococcus, Aspergillus i Fusarium. Najotporniji je Aspergillus (2–9% osvetljene površine leti i 15–30% zimi), što ima važne implikacije za planetarnu zaštitu i procedure prikupljanja uzoraka na Artemis misijama.
Mikrobi Mogu Preživeti Na Mesecu: Nova Istraživanja Pokazuju Rizik Kontaminacije Polarnih Regiona

Novo istraživanje objavljeno 19. avgusta u časopisu Science Advances ukazuje da neke bakterije i gljive koje ljudi nose mogu preživeti na površini Meseca od nekoliko sati do više dana — naročito u polarnim oblastima. Rad, koji su vodili Prabal Saxena i kolege, kombinuje podatke o uv zračenju i topografiji da bi prikazao gde su na lunarnim polovima mogući „dzepovi“ koji štite mikroorganizme od smrtonosnog UV zračenja.
Ključni citat
„Bili smo iznenađeni kada smo mapirali lunarne polove… Videli smo veoma velike regione — čak i daleko od trajno zasenčenih oblasti — gde bar jedna od vrsta koje smo analizirali može preživeti nekoliko sati do nekoliko dana.“ — Stefano Bertone
Kako su došli do rezultata
Tim je upario podatke sa Lunar Reconnaissance Orbiter-a (LRO) — laser altimetar i temperaturne mape instrumenta Diviner — sa laboratorijskim podacima o osetljivosti mikroba na UV i toplotu. Umesto da se oslone samo na geografske širine, istraživači su napravili 3D mape koje uzimaju u obzir stvarni reljef površine i senke, koristeći i detalno ray-tracing modelovanje na rezoluciji do 5 m po pikselu u kritičnim zonama.
Koji su mikrobi testirani
Analizirane vrste su one često povezane sa ljudima i poznate po otpornosti: bakterije Bacillus, Staphylococcus, Deinococcus i gljive Aspergillus i Fusarium. Istraživači su za svaku vrste izračunali „prag preživljavanja“ na osnovu kumulativne UV doze i temperature.
Glavni nalazi
- Aspergillus je daleko najotporniji: mogla bi preživeti na otprilike 2–9% osvetljene površine leti i 15–30% zimi, u nekim džepovima i sedmicu ili duže.
- Bakterije Staphylococcus i Bacillus preživevaju u najužim prugama, uglavnom uz ivice kratera; Deinococcus i Fusarium pokazuju srednji nivo otpornosti.
- Toplotni uslovi na polovima nisu predstavljali primarnu pretnju — ključni faktor je kumulativna UV doza, a ona zavisi i od finih reljefnih senki, ne samo od trajno zasenčenih kratera.
Implikacije za Artemis i planetarnu zaštitu
Rezultati pokazuju da bi budući astronauti morali ozbiljnije da računaju sa mogućom biološkom kontaminacijom prilikom prikupljanja uzoraka i u uslovima istraživanja na polovima Meseca. Prostori koje će Artemis misije istraživati često se preklapaju sa oblastima koje modeli označavaju kao pogodne za kratkoročno preživljavanje mikroba, što zahteva pažljivije procedure dekontaminacije, planiranje ruta i protokole rukovanja uzorcima.
Ograničenja i naredni koraci
Studija je modelna — nije obuhvatila laboratorijske testove na Mesecu — ali integriše publikovane podatke o otpornosti mikroba i visoko-rezolutne karte UV fluksa. Autori planiraju proširenje analiza na sve kandidat-regije za Artemis uz novije topografske mape, kao i laboratorijske eksperimente da preciznije odrede vreme preživljavanja na simuliranim uslovima.
Zaključak: Ovo je upozorenje i poziv na akciju za timove koji planiraju povratak ljudi na Mesec — planetarna zaštita i strožiji protokoli za uzorkovanje biće neophodni da bi se sprečila neželjena kontaminacija budućih naučnih nalaza.
Autor originalnog teksta: Brooks Mendenhall. Prilagođeno i prevedeno za srpsko govorno područje.
Pomozite nam da budemo bolji.
























