Pametni donji veš meri flatulenciju pomoću diska koji detektuje vodonik i beleži podatke za Human Flatus Atlas. Istraživanja sugerišu da takvo objektivno praćenje može pomoći u razumevanju kako mikrobiom reaguje na hranu i zašto neki ljudi podnose više vlakana bez problema. Prva studija izvestila je prosečno oko 32 ispusta gasova tokom sedmodnevnog perioda pri nošenju uređaja 12 sati dnevno; nova studija uključuje više od 500 volontera. Stručnjaci napominju da sam broj ispusta nije dijagnostički, ali podaci mogu biti vredni u kontekstu simptoma i drugih mera.
Pametni donji veš koji meri gasove: šta nam flatulencija može reći o zdravlju creva

Pametni donji veš opremljen malim diskom koji se zakači na zadnji deo rublja beleži proizvodnju gasova kod korisnika i dostavlja podatke za istraživački projekat Human Flatus Atlas. Njegovi tvorci tvrde da objektivno praćenje flatulencije može pomoći naučnicima da bolje razumeju kako crevni mikrobiom reaguje na hranu i zašto neki ljudi podnose ishranu bogatu vlaknima bez neprijatnosti, dok drugi imaju problema sa gasovima.
Kako uređaj funkcioniše
Merni modul veličine američkog novčića (nickel) se 'snapuje' u zadnji deo donjeg veša i u realnom vremenu detektuje vodonik — jedan od gasova nastalih fermentacijom vlakana u debelom crevu. Uređaj koristi sitne elektrohemijske senzore, a prikupljeni podaci idu u bazu Human Flatus Atlas, gde suvolonteri istovremeno beležili i obroke koje su jeli.
Zašto je ovo važno
Tim na čelu sa Brantleyjem Hallom sa Univerziteta Merilend navodi da je cilj 'pomoći ljudima da udobno uvode više vlakana u ishranu uz minimalne intestinalne gasove'. U SAD se procenjuje da oko 95% populacije ne unosi dovoljno vlakana, koja su važna za digestivno zdravlje, regulaciju šećera i holesterola i za održavanje zdravog mikrobioma.
Šta su pokazale studije
U prvoj studiji, učesnici su nosili uređaj oko 12 sati dnevno tokom sedam dana; istraživači su prijavili prosečno oko 32 ispusta gasova u tom periodu. U novijem istraživanju učestvovalo je više od 500 volontera koji su uređaj nosili i do 22 sata dnevno tokom 3–30 dana; rezultati te studije biće uskoro objavljeni.
‘Ne postoji univerzalna norma koliko je ispusta gasova dnevno normalno’, kaže Hall, ali napominje da ranije nije postojao praktičan, neinvazivan način da se to prati u stvarnom životu.
Stručna mišljenja i ograničenja
Stručnjaci, uključujući Dr. Jordana Axelrada (NYU) i Dr. Trishu Pasricha (Harvard/Beth Israel), ocenjuju da ovakav pristup može pružiti kontinuirane, neinvazivne podatke o metaboličkoj aktivnosti crevnih mikroba. Međutim, naglašavaju da sam broj ispusta gasova ne može jednoznačno poslužiti kao dijagnoza.
Ako su gasovi praćeni simptomima kao što su jak abdominalni bol, promena navika pražnjenja, krv u stolici, gubitak telesne težine ili potpuni izostanak stolice i gasova uz bol, to može ukazivati na hitno stanje i zahteva zdravstvenu procenu.
Potencijal i dalje pitanje
Iako uređaj trenutno nije klasifikovan kao medicinski proizvod, njegovi podaci mogu pomoći u razvoju personalizovanih pristupa ishrani, probiotičkim strategijama i ranom otkrivanju gastrointestinalnih poremećaja kada se povežu sa simptomima i drugim kliničkim podacima. Ipak, potrebna su dalja istraživanja da bi se razjasnile veze između specifičnih mikroba, ishrane i bolesti.
Zaključak: Pametni donji veš predstavlja novi, praktičan način prikupljanja podataka o flatulenciji u svakodnevnim uslovima i može doprineti razumevanju odnosa između ishrane, mikrobioma i simptoma, ali broj ispusta gasova sam po sebi nije pouzdan pokazatelj bolesti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























