Arheološka ekipa u Sardisu otkrila je statuu visoku oko 2,13 m, položenu licem prema dole pod rimskim putem, što ukazuje da je korišćena kao popločavanje. Stil figure kombinuje elemente grčke umetnosti i starijih lokalnih tradicija, pa datovanje varira između 6. veka p.n.e. i 470–450. p.n.e. Istraživači planiraju analize tragova boje i pretpostavljaju moguću vezu sa svetilištem Kibele.
Otkrivena statua visoka sedam stopa u Sardisu — iskorišćena kao popločavanje rimskog puta

Arheolozi na iskopavanjima u antičkom Sardisu otkrili su monumentalnu statuu visoku oko sedam stopa (≈2,13 m) koja je bila položena licem prema dole i polomljena na dva dela neposredno ispod površine stare rimske ulice, što ukazuje da je u starijem periodu iskorišćena kao popločavanje.
Šta su pronašli
Timovi sa projekta Harvard‑Cornell Archaeological Exploration of Sardis izveli su pažljivu dokumentaciju i konzervaciju dela. Kada su počeli da očišćavaju zemlju oko glave, uočili su karakteristične zalizke, pa je brzo postalo jasno da je reč o muškoj figuri. Skulptura prikazuje osobu odevenu u tuniku obmotanu dijagonalnom trakom sa naglašenim horizontalnim naborima.
Stilske nedoslednosti i datovanje
Stručnjaci ističu da se pojedini elementi statue, poput uspravnog stava, duge kose i same tunike, podudaraju sa grčkim skulptorskim obrascima iz 6. veka p.n.e., dok detalji poput naglašenih vena ukazuju na kasniji period, verovatno između 470. i 450. p.n.e. U tom periodu Sardis je bio pod persijskom vlašću, ali statua ne nosi jasno persijske odlike.
«Ovaj komad sadrži osobine koje dosad nisu viđene na sličnim skulpturama. Drapež i prepoznatljive horizontalne šare su iznenađujuće», rekao je Bahadir Yildirim iz Harvard Art Museums.
Nicholas Cahill sa Univerziteta Wisconsin‑Madison ističe da izgleda kao da vajari ciljano referenciraju starije lokalne stilove: nosi se odeća koja pripada ranijoj modnoj tradiciji, kao da je autor svesno pogledao unazad i povezao različite uticaje.
Moguće poreklo i naredne analize
Istraživači pretpostavljaju da skulptura može poticati iz svetilišta Kibele u Sardisu — mesta gde su ugledni građani postavljali sopstvene statue u kontekstu obožavanja božanstva. Timovi planiraju dodatna ispitivanja, uključujući analizu eventualnih tragova boje na površini, što bi moglo otkriti više o izvornoj pojavi i polihromiji skulpture.
Širi kontekst Sardisa
Sardis, nekada prestonica Lidijskog carstva, bogata je nalazima: Artemidin hram, sinagoga, vile, radionice i veliki termalno‑gimnastički kompleks. Grad je 2025. uvršten na UNESCO‑vu listu svetske baštine, a najnovije otkriće potvrđuje njegov kulturni značaj kroz višestruke istorijske slojeve — od lidijskog i persijskog do helenističkog, rimskog i vizantijskog perioda.
Zaključak: Otkriće sedamstopne figure u kontekstu rimskog popločavanja retko je i važno za razumevanje kulturnih i umetničkih odnosa u zapadnoj Anatoliji. Dalja istraživanja i laboratorijske analize mogla bi razjasniti tačnije datovanje, funkciju i simboliku skulpture.
Pomozite nam da budemo bolji.



























