Kupovna moć na Kosovu i Metohiji pala je za 8,75% od februara 2025. do avgusta 2026. godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku Kosova. Najviše su poskupeli osnovni prehrambeni proizvodi (hrana i bezalkoholna pića +6,35%) i meso (+9,1%), dok su troškovi energije i stanovanja izrazito porasli (voda/struja/goriva +15,2% u aprilu). Politička blokada u Prištini otežava brzo rešavanje krize i dodatno opterećuje domaćinstva.
Sunovrat životnog standarda na Kosovu i Metohiji: Politička kriza prazni domaće budžete

Potrošačka moć stanovništva na Kosovu i Metohiji beleži zabrinjavajući pad, za šta se kao jedan od glavnih uzroka navodi politička blokada privremenih institucija u Prištini koja dodatno opterećuje kućne budžete. Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, kupovna moć je u periodu od februara 2025. do avgusta 2026. opala za 8,75%.
Ključni statistički podaci
Iz izveštaja proizilazi da su cene tokom 2025. rasle sporije, dok je početkom 2026. došlo do ubrzanja: u januaru rast od 1,2%, a u martu 1,3%. Najveći pritisak osećaju domaćinstva kroz poskupljenja osnovnih namirnica i energije.
Hrana i bezalkoholna pića poskupeli su za gotovo 6,35% u periodu od februara 2025. do jula 2026. godine. Meso je skuplje za 9,1% u odnosu na jul prethodne godine, dok su cene jaja i mlečnih proizvoda blago pale u istom periodu.
Troškovi stanovanja i energije predstavljaju najveći udar na budžete: kategorija "voda, struja, gas i druga goriva" zabeležila je rast od 15,2% u aprilu, dok je u julu taj rast iznosio 11,1%. Cene drva za ogrev, peleta i sličnih energenata porasle su za 18,1% u odnosu na prethodnu godinu.
Ekonomisti upozoravaju da se trenutni trend rasta cena može nastaviti i tokom ostatka godine, što povećava rizik od daljeg pada životnog standarda ukoliko se ne preduzmu ciljne mere stabilizacije.
Politički kontekst
Politička blokada u Prištini dodatno komplikuje situaciju: formiranje privremenih institucija odloženo je zbog nerazrešenih sporova među albanskim strankama, a rok za konstituisanje skupštine je probijen. Nastavak konstitutivne sednice zakazan je za 9. septembar, na čijem će dnevnom redu biti izbor predsednika i pet potpredsednika skupštine. Budući da su podeljeni predlozi Samoopredeljenja i DSK, očekuje se da politička kriza potraje, što otežava donošenje brzih ekonomskih mera.
Šta to znači za građane? Veći računi za energiju i namirnice direktno utiču na standard domaćinstava, naročito onih sa nižim primanjima. Ako potrošačka moć nastavi da pada, pritisak na ranjive kategorije populacije će se pojačati.
Mogući odgovori koje stručnjaci predlažu uključuju ciljane socijalne mere za najugroženije, privremene subvencije za osnovne energente i brže političke dogovore kako bi se omogućilo donošenje mera za stabilizaciju cena.
Pomozite nam da budemo bolji.






















