Tim iz Indije i Danske razvio je rekombinantni koktel od pet nanoteladi koji neutralizuje otrove više vrsta kobri. Antitela su dobijena iz kamelida i mogu se masovno proizvesti u mikrobnim (rekombinantnim) sistemima, čime se potencijalno smanjuju troškovi i neželjeni efekti. U predkliničkim testovima koktel je zaštitio miševe i spasao ih i do 30 minuta nakon ubrizgavanja otrova. Ipak, potrebno je sprovesti dodatna klinička ispitivanja pre primene kod ljudi.
Novi rekombinantni antivenom: koktel od pet nanoteladi koji može spasiti živote od ugriza kobri

Naučnici iz Indije i Danske razvili su rekombinantni koktel malih antitela — nanoteladi — koji pruža široku zaštitu protiv otrova različitih vrsta kobri. Rezultati, objavljeni u časopisu Science Translational Medicine, pokazuju da takav pristup može da prevaziđe mnoge slabosti postojećih antivenoma i potencijalno spasi hiljade života u regionima sa visokim rizikom.
Zašto je to važno? Otrov kobri varira po sastavu: sadrži različite enzime i toksine koji napadaju nerve, krv i tkiva, zbog čega je teško razviti univerzalni antivenom. Tradicionalna proizvodnja antivenoma oslanja se na mužnju otrova i imunizaciju velikih životinja (npr. konja), što je skupo, neujednačeno i može izazvati neželjene efekte.
Kako su istraživači radili
Istraživači su izložili kamelide (alpake i lame) otrovima različitih indijskih vrsta kobri i potom izolovali efektna antitela iz njihove krvi. Od tih antitela su inženjerisali pet malih fragmenata — nanoteladi — koje je moguće masovno proizvesti u mikrobnim sistemima (rekombinantna proizvodnja u ćelijama), bez potrebe za stalnom imunizacijom velikih životinja.
Rezultati i ograničenja
U predkliničkim ispitivanjima na miševima, koktel od pet nanoteladi neutralisao je toksičnost otrova kod više testiranih vrsta kobri (uključujući Naja naja i Naja kaouthia, kao i indijske vrste kraljevske kobre). U nekim eksperimentima, miševi su spašeni i kada je tretman primenjen do 30 minuta nakon ubrizgavanja otrova, a paralizovane životinje su se vraćale u asimptomatsko stanje.
"Lečenje antivenomom praktično se nije menjalo više od 100 godina. Ovo je primer antivenoma sledeće generacije koji bi mogao da reši značajan deo problema sa ugrizima zmija u Indiji", rekao je Kartik Sunagar, jedan od autora studije.
Važno ograničenje: rezultati su za sada predklinički i do primene na ljudima neophodni su dodatni testovi bezbednosti i efikasnosti (klinička ispitivanja). Iako obećava, tehnologija još nije dostupna za kliničku upotrebu.
Implikacije
Rekombinantna proizvodnja nanoteladi mogla bi da smanji troškove, poveća konzistentnost i proširi spektar zaštite na druge medicinski značajne vrste zmija. Pored šire pokrivenosti, manja količina ciljano izabranih antitela može smanjiti rizik od neželjenih reakcija u poređenju sa konvencionalnim poliklonalnim serumima.
Istraživanje predstavlja ključan korak ka modernizaciji terapije protiv ugriza zmija, ali sledeći koraci uključuju optimizaciju koktela, evaluciju proizvodnje na industrijskom nivou i sprovođenje kliničkih ispitivanja.
Pomozite nam da budemo bolji.



























