Tim naučnika razvio je WHOLISTIC — sistem za snimanje ćelijske aktivnosti kroz celo telo u realnom vremenu, koristeći genetski ubačene fluorescentne senzore za kalcijum koji svetle pri promeni nivoa. Metoda je testirana na prozirnim modelnim ribama (larvalne zebrice i Danionella cerebrum) i otkrila neočekivane odgovore, poput reakcije hondrocita na hladnoću i meningea na ketamin. Rad je objavljen u Nature (2026) i otvara puteve za integrisano proučavanje fiziologije, neurologije i ćelijske biologije.
Prvi put: WHOLISTIC otkriva kako ćelije komuniciraju kroz ceo živi organizam

Biologija često posmatra organizam kroz uske prizme — mikroskop otkriva ćelijske detalje, sekcija organe, a rendgen sisteme. Ali kako ćelije zaista komuniciraju među organskim sistemima u živom telu ostajalo je slabo poznato.
Tim istraživača razvio je novu tehniku snimanja koja omogućava praćenje ćelijske aktivnosti kroz celo telo u realnom vremenu. Rad, objavljen u časopisu Nature (2026), opisuje WHOLISTIC (WHole-Organism Live-Imaging System for recording Tissue and IntraCellular activity) — sistem koji beleži signale iz gotovo svih ćelija organizma sekunda-po-sekunda.
„Ovaj rad premošćava dve fundamentalne skale biologije — ćeliju i organizam — tako da sada možemo popuniti prazninu u posmatranju“, kaže računalna neuroznanstvenica Virginie Ruetten iz tima pri Howard Hughes Medical Institute.
Metoda koristi genetsko inženjerstvo da gotovo svaka ćelija izrazi fluorescentne senzore osetljive na kalcijum; kad se nivo kalcijuma promeni, senzori zasvetle i to se beleži jednim fluorescencijskim kanalom. Zbog različitih tekstura i intenziteta svetla moguće je razlikovati organe i tkiva tokom snimanja.
Istraživanja su sprovedena na prirodno prozirnim modelnim životinjama: larvalnim zebricama i odraslim jedinkama vrste Danionella cerebrum, koje ostaju providne i u odraslom stadijumu. Ovi modeli omogućavaju praćenje ćelijske signalizacije na celoj površini tela i u realnom vremenu.
„Evolucija je proizvela funkcionalne organizme, ali nije vodila računa gde će biti sprovedena neka odluka — u prefrontalnom korteksu ili u vezi između moždanog stabla i bešike“, napominje Misha Ahrens, čiji je laboratorij bio domaćin istraživanja, dodajući da metoda povezuje fiziologiju, neurologiju, ponašanje i ćelijsku biologiju u istom organizmu.
Metoda je već otkrila neočekivane reakcije: hondrociti (ćelije hrskavice) su reagovali na izloženost hladnoći, a zaštitna tkiva mozga — meninge — pokazala su odgovore na ketamin, ne samo neuronska tkiva. Na većoj skali, WHOLISTIC je otkrio nove mišićne sinergije i interakcije mišić–organa, kao i redistribuciju protoka krvi kojom upravlja moždano stablo.
Autori ističu da bi usvajanje WHOLISTIC pristupa moglo omogućiti naučnicima širom sveta da istraže međusobne veze između ćelija i organa u živim organizmima, što može obogatiti razumevanje fiziologije i mehanizama bolesti i olakšati prenošenje saznanja na složenije sisteme, uključujući čoveka.
Reference: Ruetten et al., Nature, 2026. Istraživanje je realizovano u saradnji tima Virginie Ruetten pri Howard Hughes Medical Institute i laboratorije Misha Ahrensa.
Pomozite nam da budemo bolji.



























