Kratko: Kina zabrinjava jačanje rusko-severnokorejske saradnje koja oslabi kineski uticaj nad Pjongjangom i poveća regionalnu nestabilnost. Severna Koreja je isporučila desetine hiljada trupa i preko 15 miliona granata Rusiji, dok Moskva prenosi osetljive vojne tehnologije. Peking strahuje od veće provokativnosti Severne Koreje, zbližavanja SAD, Južne Koreje i Japana i potencijalne izbegličke krize preko reke Jalu.
Kina Zabrinuta: Šta Znači Jačanje Veza Rusije i Severne Koreje

Rusija se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i vojnim poteškoćama usled rata u Ukrajini: procenjuje se da sukob košta oko 290 milijardi dolara godišnje, a gubici ljudstva dostižu približno 30.000 vojnika mesečno. Istovremeno, rastu i životni troškovi u Rusiji — krajem 2025. uvećana je stopa PDV-a na 22%, a cene hrane se očekuju da porastu oko 18% u 2026.
U takvom kontekstu Moskva je počela da se oslanja na vojnu i logističku pomoć Pjongjanga. Prema proceni južnokorejske Obrambene obaveštajne agencije, Severna Koreja je od oktobra 2024. poslala u Rusiju više od 16.000 pripadnika i isporučila preko 15 miliona artiljerijskih granata. Pjongjang je takođe Rusiji dostavio desetine raketa tipa KN-23 i KN-24.
Šta zabrinjava Kinu?
Kina vidi više razloga za zabrinutost. U poslednjih 18 meseci između Rusije i Severne Koreje zabeleženo je 23 susreta visokog ranga, naspram samo osam susreta između Kine i Severne Koreje — znak da se Pjongjang sve više okreće Moskvi. Pekingu pre svega smeta što dublja saradnja Moskve i Pjongjanga može da:
- oslabi kineski uticaj nad Severnom Korejom;
- poveća regionalnu nestabilnost i verovatnoću provokacija;
- natera SAD, Južnu Koreju i Japan na bližu bezbednosnu saradnju ili čak razmatranje nuklearnih opcija;
- izazove moguću izbegličku krizu preko reke Jalu (Yalu), na granici Kine i Severne Koreje.
Transakcioni Odnos Moskve i Pjongjanga
Odnosi između Rusije i Severne Koreje imaju pre svega transakcioni karakter. Iako je Pjongjang podržao Moskvu — još 2014. priznao je aneksiju Krima — obećana ekonomska korist iz Rusije gotovo da nije stigla. Dvosmerna trgovina je i dalje ograničena (oko 42 miliona dolara u 2020.), dok Severna Koreja danas navodno zarađuje između 7,7 i 14,4 milijardi dolara od prodaje streljiva i slanja trupa u Rusiju.
Uz to, Pjongjang je dobio i pristup osetljivim tehnologijama iz Rusije: reaktori za nuklearne podmornice, sistemi protivvazdušne odbrane, tehnologija dronova, pa potencijalno i autonomne AI-enabled i mlazne bespilotne letelice. Kina strahuje da takvi transferi mogu da ojačaju kapacitete Severne Koreje i podstaknu rizik od novih provokacija.
Percepcije Javnosti
Kineska javnost putem društvenih mreža uglavnom je hladna prema Severnoj Koreji i često je vidi kao problematičnog i nezahvalnog suseda; vlast je čak morala da cenzuriše neke pogrdne nadimke upućene lideru Pjongjanga. Suprotno tome, prema Rusiji se u kineskim javnim diskursima pokazuje znatno više razumevanja i simpatija, a Putin je često prikazivan kao snažan strateški partner.
Ni rusko raspoloženje prema Severnoj Koreji nije pretjerano toplo: iako je podrška porasla, prema istraživanju Levada centra iz 2026. samo oko jedne trećine Rusa smatra Pjongjang bliskim saveznikom — ipak znatan skok u odnosu na 2021.
Zaključak
Za Kinu, dublje veze između Moskve i Pjongjanga donose više izazova nego koristi: Peking rizikuje gubitak uticaja nad Severnom Korejom i suočava se s mogućnošću većeg regionalnog rizika. Dok Rusija vidi kratkoročnu korist u savezniku koji može da popuni rupe u ratu, Kina mora da upravlja posledicama koje bi takav razvoj događaja mogao da donese po stabilnost i njene strateške interese.
Napomena: Izvor izvornog teksta: Forbes.
Pomozite nam da budemo bolji.


























