Agencija EU za azil izvestila je da su zahtevi za azil u Evropi u prvoj polovini 2026. pali na petogodišnji minimum — oko 332.000 prijava, što je pad od 17% u odnosu na isti period 2025. Pad se pripisuje političkoj tranziciji u Siriji i pojačanoj saradnji EU sa zemljama porekla i tranzita. Najviše prijava primile su Francuska, Italija, Španija i Nemačka, dok Grčka ima najviše zahteva po glavi stanovnika. Novi EU Pakt je 12. juna uveo obavezne granične provere i ubrzane asile procedure.
Pad Zahteva Za Azil Na Petogodišnji Minimum — Oko 332.000 Prijava U Prvih 6 Meseci 2026.

Prema izveštaju Agencije Evropske unije za azil, broj zahteva za međunarodnu zaštitu u državama članicama EU, kao i u Švajcarskoj i Norveškoj, pao je na najniži nivo u poslednjih pet godina. U prvih šest meseci 2026. prijavljeno je oko 332.000 zahteva, što je pad od 17% u odnosu na isti period 2025. i nastavak opadajućeg trenda zabeleženog od 2024. godine.
Glavni razlozi i kontekst
Agencija pripisuje pad zahteva nekoliko faktora: političkoj tranziciji u Siriji, pojačanoj saradnji EU sa zemljama porekla i tranzita, kao i sporazumima o kontroli granica koji uključuju finansijsku podršku partnerima poput Tunisa i Mauritanije. Organizacija takođe napominje da, uprkos eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, to nije dovelo do očekivanog porasta zahteva za azil u Evropi.
Agencija EU za azil: Kombinacija političkih promena u regionu porekla i efikasnije saradnje sa tranzitnim državama doprinela je smanjenju pritiska na evropske sisteme za azil.
Ko je najviše primao zahteve
Po apsolutnom broju zahteva najviše su primile: Francuska (~69.000), Italija (~66.000), Španija (~55.000) i Nemačka (~55.000). Po odnosu zahteva prema stanovništvu prednjači Grčka — oko 23.000 zahteva, odnosno približno jedan zahtev na ~400 stanovnika.
Rezultati postupaka i najčešće zemlje porekla
U prvom stepenu, međunarodnu zaštitu dobilo je oko 31% podnosioca zahteva. Status izbeglice dodeljivan je češće nego subsidiarna zaštita. Zemlje porekla sa najvišom stopom priznavanja bile su Mali (87%), Haiti (84%) i Avganistan (73%). Najveće nacionalne grupe podnosilaca zahteva bile su Avganistanci (~39.000), Venecuelanci (~33.500) i Bangladešani (~19.500).
Novi Pakt o migracijama i azilu
Podaci su objavljeni ubrzo nakon što su 12. juna stupile na snagu odredbe novog Pakta o migracijama i azilu. Novi okvir predviđa obavezne provere na spoljnim granicama EU i ubrzane postupke za razmatranje zahteva, što može uticati na tok i dinamiku prijema i obrade zahteva u narednom periodu.
Zaključak: Pad zahteva u prvoj polovini 2026. ukazuje na promenu obrazaca kretanja i efekte politike saradnje i kontrole granica. Ipak, situacija ostaje dinamična: političke promene u regionima porekla i dalja geopolitika i dalje mogu promeniti trendove.
Pomozite nam da budemo bolji.
























