Svet Vesti
Životna sredina

U Pearl Harboru i dalje curi ulje iz USS Arizone — 'crne suze' podsećaju na ekološku i istorijsku tragediju

U Pearl Harboru i dalje curi ulje iz USS Arizone — 'crne suze' podsećaju na ekološku i istorijsku tragediju
Photo Credit: Instagram

Ulje iz potopljenog bojnog broda USS Arizona i dalje izlazi na površinu u Pearl Harboru, stvarajući dugin sjaj koji se vidi sa memorijala. National Park Service procenjuje da olupina može sadržati oko pola miliona galona ulja (približno 1,9 miliona litara), ali to je procena, ne precizno merenje. Zbog statusa mesta kao ratnog groblja, naučnici i čuvari preferiraju pažljivo praćenje — ronioci i robotske kamere mapiraju koroziju i uljne džepove, kako bi se smanjilo uznemiravanje i pratila dugoročna ekološka pretnja.

Ulje iz američkog bojnog broda USS Arizona, potopljenog 1941. godine, i dan-danas izlazi na površinu u Pearl Harboru na Havajima. Na mestima gde se podiže, tanak sloj ulja stvara dugin sjaj koji posetioci mogu uočiti sa memorijala iznad olupine.

Ovaj spor, ali stalni procurek nije samo vizuelni detalj: to je podsetnik da su ekološka šteta i ljudski gubici često isprepleteni i mogu trajati generacijama.

Koliko ulja je ostalo u olupini?

Uprava nacionalnih parkova (National Park Service) procenjuje da olupina još može sadržati oko pola miliona galona ulja — što je približno 1,9 miliona litara — ali to je procena, a ne precizno očitavanje iz rezervoara.

Zašto ulje i dalje izlazi?

Istraživači prate kako se čelik broda korozi i gde su tačno uljne džepove zarobljene u trupu. Ograničen pristup kiseoniku u mračnim unutrašnjim prostorijama može usporiti proces korozije, ali ga ne zaustavlja, pa ulje povremeno prodire kroz pukotine i izlazi na površinu u kapima.

Instagram nalog Blues Below je to fenomen opisao kao 'Arizona's black tears' — crne suze stare nafte koje i danas izlaze iz olupine.

Nadzor i zaštita lokacije

S obzirom na to da je USS Arizona ratno groblje, sve intervencije nose dodatnu težinu i moraju biti vrlo oprezne. Zvaničnici favorizuju pažljivo praćenje umesto velike radne aktivacije: ronioci redovno proveravaju stanje, a robotske kamere ulaze u prostorije duboko u brodu kako bi naučnici dobili podatke bez nepotrebnog uznemiravanja mesta sećanja.

Takav pristup omogućava prikupljanje informacija o brzini propadanja materijala i lokacijama ulja, a istovremeno poštuje mesto gde su mnogi pripadnici posade i dalje sahranjeni.

Širi kontekst

Nafta koja izlazi u Pearl Harboru podseća da pomorske katastrofe i ratni gubici mogu imati dugoročne posledice po morske ekosisteme. Slični problemi sa zagađenjem decenijama kasnije beleže se i na drugim mestima:

  • Mornarica je preduzimala poteze da obnovi vode Pearl Harbora suočene sa širenjem invazivnih korala.
  • Organizacije poput The Nature Conservancy podržale su nadogradnje i mere zaštite koralnih staništa na Havajima pre mogućih narednih katastrofa.
  • Na obalama Kalifornije postoji istorija podvodnih deponija otrovnog otpada koje i danas predstavljaju rizik za morski život.

Dok se stručnjaci bave mapiranjem i nadzorom, 'crne suze' USS Arizone ostaju dirljiv simbol kako ekološke posledice mogu ostati utkane u sećanje i pejzaž i decenijama nakon događaja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno