Vlasnica dvo-Michelin restorana u Južnoj Koreji kažnjena je sa 15 miliona vona nakon što su u sorbeu pronađeni mravi sa povišenim nivoima teških metala. Sud je uzeo u obzir neslaganja u obračunu količine mrava i odsustvo krivičnog dosijea, pa nije izrekao zatvorsku kaznu. Slučaj je podstakao širu raspravu o propisima za jestive insekte i bezbednosnim standardima.
Vlasnica dvo-Michelin restorana kažnjena zbog „mrava na tanjiru“ — izbegla zatvor

Vlasnica restorana sa dve Michelin zvezdice u Južnoj Koreji kažnjena je novčanom kaznom nakon što su u sorbeu koji je restoran služio pronađeni mravi sa izuzetno povišenim nivoima teških metala. Sud u Seulu izrekao je 16. septembra kaznu od 15 miliona vona (oko 11.000 USD), ali vlasnica, predstavljena samo kao Kim, izbegla je zatvorsku kaznu.
Prema optužnici, tužilaštvo je tražilo godišnju zatvorsku kaznu i novčanu sankciju od 20 miliona vona, navodeći da je restoran u prethodne četiri godine ostvario prihod od oko 120 miliona vona povezan sa upotrebom mrava. Tužilaštvo tvrdi da je restoranska kuhinja od 2021. godine koristila suve mrave uvezene iz SAD i Tajlanda i da je u ukupno oko 12.200 porcija posluženo približno 49.000 mrava.
Šta je bio stvarni problem? Problem nije sama ideja o insektima na meniju, već zakonski i bezbednosni okvir u Južnoj Koreji. Ministarstvo za bezbednost hrane i lekova izvestilo je da su uzorci mrava pokazali nivoe teških metala i do 55 puta iznad maksimalno dozvoljenog za druge jestive insekte, što je predstavljalo potencijalni rizik po zdravlje potrošača.
Pod Zakonom o sanitarnim propisima za hranu u Južnoj Koreji, za ljudsku ishranu odobreno je samo deset vrsta insekata (na primer skakavci i svila), dok je za sve ostale vrste, uključujući mrave, potrebna posebna dozvola nadležnih organa. Odbrana je tvrdila da je kuvar koristio mrave isključivo da bi pojačao kiselost sorbeta, da je recept preuzet iz prakse u SAD i Evropi i da je posluživanje mrava bilo jasno naznačeno na meniju i ograničeno na deo gostiju.
U presudi je sudija uzeo u obzir nekoliko olakšavajućih okolnosti: neslaganje između procene tužilaštva i stvarne količine mrava koji su bili upotrebljeni, kao i to da optužena nema krivični dosije. Šef kuhinje restorana nije bio optužen.
Širi kontekst: insekti kao hrana
Zagovornici jestivih insekata ističu da oni predstavljaju održiv izvor proteina — lako se uzgajaju uz znatno manje resursa od tradicionalnog stočarstva. U Južnoj Koreji insekti nisu nepoznanica (na primer, beondegi, parene svilene bube, popularan je ulično-gastronomski zalogaj), ali regulativa precizno određuje koje vrste su dozvoljene.
Prema izveštaju FAO iz 2013, najmanje dve milijarde ljudi u svetu redovno jedu insekte. Među najčešće konzumiranim grupama su mravi, bube, pčele, gusenice, cikade, skakavci, vilin konjici, muve, lisne bube, termiti i ose.
U zapadnim kulinarskim krugovima interes za jestive insekte raste: primeri uključuju chapulines (sušene i pržene skakavce iz Meksika), eksperimente američkih i evropskih kuvara i projekte poput Brooklyn Bugs, koji rade na promeni percepcije javnosti. U Kopenhagenu, restoran Alchemist sarađivao je sa naučnicima na jelima koja koriste mrave u fermentaciji i kreirao popularni „ant-wich“ — sladoled sa ant-gelom između keksa.
Šta ostaje otvoreno? Slučaj je podigao pitanja o međunarodnoj trgovini jestivim insektima, standardima bezbednosti i o tome kako restorani koji eksperimentišu sa neobičnim sastojcima treba da postupaju u skladu sa lokalnim zakonima i pravilima o uvozu.
Napomena urednika: Originalna priča je prvobitno objavljena u julu 2026. i ažurirana je dodatnim informacijama.
Pomozite nam da budemo bolji.




























