Hitna situacija na Jamajci četiri dana posle uragana
Spasioci i radnici humanitarnih organizacija širili su se po ostrvu u subotu kako bi podelili hranu, vodu i druge potrepštine i dopreli do zajednica koje su još uvek odsečene četiri dana nakon što je uragan Melisa pogodio Jamajku.
Melisa, jedan od najsnažnijih uragana koji je pogodio kopno u Atlantskom basenu, povezuje se sa najmanje 19 smrtnih slučajeva na Jamajci, 31 u Haitiju i barem jednim u Dominikanskoj Republici. Uragan je u utorak stigao kao kategorija 5 sa udarima vetra do 185 milja na sat (oko 298 km/h).
Ministar zdravlja Christopher Tufton priznao je da je stvarni broj žrtava verovatno veći jer su mnoge oblasti i dalje teško dostupne, ali je upozorio da bi bilo neodgovorno špekulisati dok ne budu završene procene.
Manje od polovine ostrva ima uspostavljenu komunikaciju, a gotovo 400 sistema za snabdevanje vodom je oštećeno ili obustavljeno. Više od 60% domaćinstava je bez električne energije, a putevi su blokirani oborenim stubovima i stablima.
Međunarodna i lokalna pomoć
Američka vojska rasporedila je tri helikoptera CH-47 Chinook na Jamajku radi humanitarne pomoći, a još pet helikoptera je bilo na putu. Helikopteri sprovode isporuke hrane i hitne pomoći u naselja do kojih se ne može doći kopnom. Florida-based organizacija Gray Bull Rescue Foundation evakuisala je 341 američkog turista iz dva teško pogođena rizorta u Montego Bayu.
Jamske vlasti najavile su uspostavljanje više poljskih (terenskih) bolnica; one će, kako je rečeno, biti opremljene operacionim salama i kritičnom dijagnostičkom opremom i očekuje se da počnu sa radom u narednoj nedelji.
Život na razrušenim obalama i u selima
U mnogim zajednicama ljudi su prinuđeni da vadе vodu iz mutnih reka, piju kokosovu vodu ili peku hleb od lokalnih plodova kako bi preživeli dok zalihe ne stignu. Duž obale Westmorelanda vide se izvitopereni limeni krovovi, srušene drvene konstrukcije i delovi nameštaja. Mnogi pešače kilometrima da bi došli do osnovnih potrepština ili proverili rodbinu.
„Svi su sada bez krova nad glavom. Hvala, hvala — ne mogu dovoljno da izrazim zahvalnost“, rekla je Rosemarie Gayle dok je primala paket hrane i higijene.
Prioriteti i rizici
Zvaničnici i humanitarci navode da su najhitnije potrebe: pijaća voda, cerade i sredstvo za pokrivanje krovova, konzervirana hrana, higijenski proizvodi i sredstva za čišćenje. Ministar Tufton upozorio je i na rizik od porasta broja komaraca, vodenih zaraza i trovanja hranom, uz apel: „Molimo vas da odbacite pokvarenu hranu.“
Ko pomaže i kakva je podrška
Svetski program za hranu (WFP) primio je 2.000 kutija hitne prehrambene pomoći iz Barbadosa, što je dovoljno za oko 6.000 ljudi tokom jedne nedelje. Karipski mehanizam za osiguranje od katastrofa (CCRIF) najavio je rekordnu isplatu Jamajci od 70,8 miliona USD, koja će biti realizovana u roku od 14 dana. Vlada navodi i fond za nepredviđene situacije i nacionalne rezerve kao deo finansijskog odgovora.
Regionalni i američki timovi za odgovor takođe su aktivni na terenu, uključujući tim koji je poslao američka Ambasada. Vlasti su postavile privremene punktove i satelitske lokacije za distribuciju pomoći, a konvoji JDF (Jamajčanske odbrambene snage) dostavljaju pakete hrane, vode, lekova i ćebadi.
Satelitske snimke i procena štete
Satelitske fotografije pokazuju pre i posle slike sela White House i grada Black River, gde su nekada živi delovi obale sada svedeni na ruševine i krhotine. Procena štete je u toku i vlasti upozoravaju da će obnova biti dugotrajan proces.
Zaključak: Pomoć stiže, ali logistički izazovi, oštećena infrastruktura i zdravstveni rizici zahtevaju hitnu koordinaciju međunarodnih i lokalnih snaga kako bi se spasili životi i obezbedila osnovna humanitarna pomoć.