Astronomi pomoću teleskopa Džejms Veb identifikovali su najjače dosadašnje kandidate za prve zvezde u galaksiji LAP1‑B, udaljenoj više od 13 milijardi svetlosnih godina. Posmatranja pokazuju prisustvo helijuma ali gotovo nijednog težeg elementa, što odgovara očekivanjima za populaciju III. Međutim, nalazi nisu konačni — moguće je da je u pitanju netaknuti gas, a ne same prve zvezde. Potrebna su dublja posmatranja i preciznija spektroskopija za potvrdu.
JWST možda je otkrio prve zvezde: kandidati u galaksiji LAP1‑B

Astronomi koji koriste svemirski teleskop Džejms Veb (JWST) identifikovali su dosad najbolje kandidate za prve zvezde u univerzumu u dalekoj galaksiji nazvanoj LAP1‑B. Galaksija se nalazi preko 13 milijardi svetlosnih godina udaljena, a njen slab signal pojačan je zahvaljujući gravitacionom sočivu – većem, intervenišućem klasteru galaksija bližem nama.
Takozvane populacije III su prve zvezde koje su nastale ubrzo nakon Velikog praska, formirane gotovo isključivo od prvobitnog vodonika i helijuma. Ove zvezde su bile masivne i kratkotrajne: sjajile su intenzivno, a zatim su eksplodirale kao supernove, stvarajući i raspršujući teže elemente koji su omogućili nastanak narednih generacija zvezda i planeta.
Analiza svetlosti iz LAP1‑B pokazala je jasno prisustvo helijuma, ali gotovo nepostojeće tragove težih elemenata („metala“). Takav hemijski sastav odgovara očekivanjima za region obogaćen uglavnom primordijalnim elementima i zato predstavlja jak kandidat za prisustvo populacije III.
Međutim, nalaz nije konačan. Tim koji je objavio rezultate u Astrophysical Journal Letters upozorava da postoji alternativno objašnjenje: JWST je mogao detektovati izuzetno netaknute oblake gasa bez stvarnih zvezda populacije III, ili je hemijsko obogaćenje toliko nisko da ga je teško detektovati pri ovoj udaljenosti.
„Ovo je najbliže što smo do sada stigli do otkrića najstarijih zvezda“, kaže astronom Jorryt Matthee sa Instituta za nauku i tehnologiju u Austriji, koji nije bio uključen u studiju. Matthee takođe napominje da je vrlo teško dokazati potpuno odsustvo teških elemenata na tako velikim udaljenostima.
Šta dalje?
Dublja i osetljivija posmatranja LAP1‑B mogu rasvetliti situaciju: na primer, potpuno odsustvo kiseonika i drugih teških elemenata značajno bi ojačalo tvrdnju da u toj galaksiji postoje zvezde populacije III. Buduće spektroskopske analize i duža izlaganja JWST‑a (ili drugih instrumenata) biće ključni za potvrdu ili odbacivanje sadašnje interpretacije.
„Veoma je teško dokazati da teški metali nisu prisutni“, kaže Matthee.
Ukratko, otkriće u LAP1‑B je uzbudljiv korak napred, ali potvrda da su u pitanju stvarno prve zvezde zahteva dodatne dokaze i pažljivu analizu alternativnih scenarija.
Pomozite nam da budemo bolji.




























