Svet Vesti
Nauka

Astronomi zabeležili trenutak kada supernova probija zvezdu — neočekivana asimetrija kod SN 2024ggi

Astronomi zabeležili trenutak kada supernova probija zvezdu — neočekivana asimetrija kod SN 2024ggi

Texas Mafia je po prvi put direktno zabeležila trenutak kada eksplozija supernove probija površinu zvezde, kod objekta SN 2024ggi. Brza reakcija istraživača, posebno Yi Yanga, omogućila je snimanje vrlo ranih faza, koje su pokazale da eksplozija nije bila sferna već izdužena. Studija u Science Advances objašnjava kako formiranje gvozdenog jezgra vodi do urušavanja u neutronsku zvezdu; dalja posmatranja su u planu.

Krhotine i bljesak koji prate smrt masivne zvezde predstavljaju retki i dramatični prizor: jezgro se urušava, a potom eksplodira tolikom snagom da na kratko zaseni celu galaksiju. Po prvi put, tim poznat kao „Texas Mafia“ direktno je zabeležio trenutak kada eksplozija probija površinu zvezde i prelazi u supernovu.

SN 2024ggi je zabeležena u izuzetno ranoj fazi, što je omogućilo istraživačima da prate promenu oblika eksplozije u prvih sati i dana. Umesto savršene sfere, početna faza eksplozije bila je izdužena — širila se nagore i nadole, stvarajući elipsoidni oblik pre punog razvijanja talasa materije.

„Imali smo naznake već desetine godina da eksplozije kod najmasivnijih zvezda nisu sferične,“ kaže prof. J. Craig Wheeler sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu, koautor studije objavljene u časopisu Science Advances.

Ključan trenutak posmatranja dogodio se zahvaljujući brzoj reakciji lidera studije, Yi Yanga. Preko noći stigavši iz Kine, Yang je odmah kontaktirao operatere evropskih teleskopa i preko Evropske južne opservatorije (ESO) obezbedio hitno preusmeravanje instrumenata kako bi snimili rane trenutke eksplozije.

Autori objašnjavaju da kod najmasivnijih zvezda nuklearno sagorevanje prolazi kroz seriju faza: pretvaranje vodonika u helijum, zatim u teže elemente kao što su ugljenik i kiseonik, pa preko silicijuma do gvožđa. Kada se u centru formira gvozdeno jezgro, ono više ne oslobađa energiju — gvožđe ima nuklearna svojstva koja apsorbuju energiju umesto da je proizvode. To dovodi do gubitka unutrašnjeg pritiska i kolapsa jezgra.

U procesu urušavanja oslobađa se ogromna količina energije, a unutrašnje jezgro može se sabiti u neutronsku zvezdu — objekat sa masom poredivom sa zvezdom, ali prečnika svega nekoliko milja. Posmatranje ranih faza, kao kod SN 2024ggi, pomaže da bolje razumemo samu dinamiku eksplozije i porijeklo elemenata.

Razumevanje ovakvih događaja ima širi značaj: elementi koji čine naše telo — kalcijum u kostima i gvožđe u krvi — potiču iz eksplozija supernova. Tim planira da obezbedi dodatno vreme na teleskopima kako bi uhvatio što više primera u najranijim trenucima, pošto se ne može predvideti kada će pojedinačne zvezde eksplodirati i neophodna je brza reakcija posmatrača.

Izvor: istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances, autori uključuju J. Craig Wheelera i Yi Yanga.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno