Starmer organizuje hitni samit u Londonu na kome će učestvovati Zelenski, Macron i Merz kako bi koordinisali svoj odgovor na američko-posredovane mirovne predloge i rizik od brzog kompromisa koji bi mogao ostaviti Ukrajinu ranjivom. Procureli američko-ruski nacrt sa 28 tačaka izazvao je otpor u Kijevu i Evropi; Kremlj zahteva dalje teritorijalne ustupke. Istovremeno, Rusija je izvela masovni vazdušni napad (653 drona, 51 raketa) koji je oštetio energetsku infrastrukturu i doveo do privremenog gubitka napajanja u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani.
Starmer Ugosti Zelenskog, Macrona I Merza U Londonu: Hitni Samit O Mogućem Sporazumu Sa Rusijom

London, Downing Street — Britanski premijer Sir Keir Starmer ugostiće u ponedeljak ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zajedno sa francuskim predsednikom Emmanuelom Macronom i nemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, na iznenadno organizovanom samitu posvećenom stanju mirovnih pregovora pod američkim posredovanjem.
Šta je na stolu
Susret trojice evropskih lidera usmeren je na koordinaciju odgovora kako bi se sprečilo da se Ukrajina na kraju nađe „izdana“ u eventualnom ubrzanom, parcijalnom dogovoru koji Sjedinjene Države posreduju između Kijeva i Moskve. Ta zabrinutost je dodatno podgrejana procurelim snimkom telefonskog razgovora u kome su francuski i nemački zvaničnici upozorili da bi administracija u Vašingtonu mogla da favorizuje brz i nepovoljan kompromis po ukrajinski suverenitet.
Američki nacrt i protivpredlog
Prethodni, procureli nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, kako se navodi, zahtevao je od Ukrajine ustupanje delova istočnog Donbasa i ograničenja u veličini njenih oružanih snaga — stav koji je u Kijevu i u velikom delu Evrope izazvao ogorčenje. Kao odgovor, evropski i ukrajinski pregovarači lobirali su za ublaženu verziju od 20 tačaka koja je zatim predstavljena predsedniku Vladimiru Putinu; Kremlj je, međutim, zahtevao preuzimanje cele Donjecke oblasti, čime su razgovori zastali.
Pregovori u Miamiju i poverenje
Paralelno s londonskim samitom, ukrajinski zvaničnici su u Miamiju razgovarali sa američkim izaslanicima, uključujući Steva Witkoffa i Jareda Kushnera. Zelenski je opisao razgovore kao "duge i sadržajne", ali su u Kijevu prisutne sumnje u sposobnost Witkoffa da bez pristrasnosti zastupa ukrajinske interese — stav produbljen nakon procurelog razgovora u kome je navodno savetovao ruske pregovarače kako da lobiraju kod američkog predsednika.
"Prošli smo ključne tačke koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i eliminisati pretnju novog velikog napada", izjavio je Zelenski nakon poziva.
Bezbednosne garancije i evropski strahovi
Centralno pitanje za Kijev su konkretne američke bezbednosne garancije — zahtev za jasnim obavezama da će SAD vojno odgovoriti ako Rusija prekrši sporazum. Evropski lideri su izrazili bojazan da bi usmeren pritisak na brz kompromis mogao dovesti do povlačenja ukrajinskih snaga iz Donbasa bez ozbiljnih garancija, a moguće i do ograničenja u deljenju obaveštajnih podataka i upotrebi američkog naoružanja.
Širi geopolitički kontekst
Samit u Londonu održava se nakon objave američke Nacionalne strategije bezbednosti, u kojoj Bela kuća kritikuje evropske zvaničnike zbog "nerealnih očekivanja" i sugeriše veću ulogu Evrope u konvencionalnoj odbrani NATO-a do 2027. godine — što je deo šireg pomaka administracije prema smanjenju direktne vojne angažovanosti SAD.
Vojne aktivnosti i napadi
Istovremeno, Rusija je izvela jedan od masovnijih napada u poslednje vreme: ukrajinske vlasti prijavljuju da je protiv zemlje lansirano 653 bespilotne letelice i 51 raketa. Napad je oštetio energetsku infrastrukturu u najmanje osam regiona, prouzrokujući privremene prekide u snabdevanju, a Zaporoška nuklearna elektrana je izgubila spoljno napajanje na oko 30 minuta pre nego što je jedna linija ponovo povezana, saopštio je IAEA.
NATO avijacija, uključujući poljske, španske i češke jedinice, bila je stavljena u stanje pripravnosti. Ukrajinske snage tvrde da su oborile ili neutralisale veliki broj dronova i raketa, ali su i dalje pretrpele udare na nekoliko ključnih tačaka, među kojima je železničko čvorište u Fastivu.
Šta sledi
Samit u Downing Streetu treba da pokaže evropsku solidarnost i da usaglasi stavove o minimalnim standardima koje Kijev zahteva u svakom mogućem mirovnom sporazumu. Međutim, bez volje Kremlja za kompromis ili jasnih garancija od velikih svetskih sila, perspektiva trajnog rešenja ostaje neizvesna.
Napomena: Činjenice iz ovog izveštaja zasnovane su na dostupnim informacijama u trenutku objave i mogu se menjati kako pregovori budu napredovali i kako budu pristizale nove vojne vesti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























