Mediazona otkriva da su mnogi ruski vojnici osumnjičeni za ubistva i teške napade nad civilima vraćeni na front umesto da budu procesuirani. Vojni sudovi su smanjili transparentnost, često brišući dokaze o službi optuženih, dok regrutacija iz zatvora i obećanja o brisanju dosijea pojačavaju zabrinutost. Procene navode oko 1.045 registrovanih predmeta, ali stvarni broj verovatno je veći.
Mediazona: Više od 1.000 ruskih civila ubijeno — osumnjičeni vraćeni na front umesto suđenja

Nezavisna istraga Mediazone ukazuje da stotine, možda više od 1.000, ruskih civila koji su ubijeni ili teško povređeni imaju osumnjičene među pripadnicima ruske vojske koji su i dalje na prvim linijama sukoba u Ukrajini, umesto da odgovaraju pred sudom.
Ključni nalazi istrage
Istraga je pokazala da su pripadnici Oružanih snaga optuženi za ubistva i teške napade u velikom broju slučajeva vraćani na front umesto da budu procesuirani ili kažnjeni. Od početka pune invazije 2022. godine, vojni sudovi su smanjili transparentnost — često odbijaju da objave spise postupaka, brišu reference na vojnu službu optuženih i uklanjaju ranije objavljene odluke.
Ilustrativni primeri
Mediazona je detaljno proučila deset slučajeva. Među njima su primeri koji uključuju vojnika koji je, navodno, u Krimu iz blizine upucao ženu zbog kritike rata i pripadnika koji je smrtonosno udario penzionera grančom. U devet od deset analiziranih predmeta optuženi su vraćeni u rat umesto da odsluže izrečene kazne.
Ponekad su porodicama žrtava saopštavali da neće dobiti odštetu zato što je počinilac vraćen na borbeno dejstvo. Prema proceni Mediazone, vojni sudovi su od početka pune invazije registrovali oko 1.045 predmeta koji se tiču ubistava i teških povreda koje su dovele do smrti, ali stvarni broj je verovatno veći zbog ograničene transparentnosti i zato što su slučajevi počinjeni nakon prestanka službe upućivani civilnim sudovima.
Regrutacija iz kriminalnih sredina i posledice
Od rana faza sukoba, Kremlj je intenzivno regrutovao iz zatvorskih kolona i sudskih evidencija, nudeći osuđenicima povišene plate i brisanje krivičnih dosijea u zamenu za potpisivanje vojnih ugovora. Ta praksa i brojni primeri u kojima nasilnici izbegavaju kazne izazvali su šok i ogorčenje u javnosti.
Mediji kao što su Kommersant i nezavisni portali poput Verstke izveštavali su o pojedinačnim slučajevima — uključujući slučaj muškarca optuženog za brutalno ubistvo supruge koji je, kako se tvrdi, poslat na front — i o statističkim nalazima da su veterani značajno skloniji nasilnim deliktima. Verstka je procenila da su bivši i sadašnji vojnici do ~18 puta skloniji počinjenju ubistva u odnosu na prosečnu populaciju, dok sudovi često navode učešće u ratu kao olakšavajuću okolnost.
Političke i društvene implikacije
Zvanični krugovi su izrazili zabrinutost zbog masovnog povratka velikog broja demobilisanih vojnika u civilni život. Prema izveštajima, Kremlj navodno strahuje da bi masovni povratak mogao dovesti do društvene nestabilnosti, podsećajući na porast organizovanog kriminala u 1990-im godinama nakon povratka veterana iz avganistanskog rata. Zvanični podaci navode da se u civilni život vratilo do 140.000 vojnika, što vlasti ocenjuju kao relativno mali broj u odnosu na ukupan kontingent.
Zaključak
Istraga Mediazone otkriva ozbiljne sistemske probleme: umesto transparentnog pravosudnog postupka i odgovornosti, mnogi osumnjičeni za najteža krivična dela ostaju u vojnoj službi. To ima posledice po poverenje javnosti, bezbednost civila i dugoročno po stabilnost društva. Neophodna je veća transparentnost vojnih postupaka i nezavisna kontrola kako bi se utvrdila puna razmera i posledice ovih pojava.
Izvori: Mediazona, Verstka, Kommersant, izveštaji Reutersa.
Pomozite nam da budemo bolji.


































