Analiza ostataka kitovanja i delimičnog otiska prsta na Hjortspring čamcu sugeriše da je plovilo staro oko 2.400 godina verovatno poteklo iz istočnih priobalnih područja duž Baltičkog mora. Kit je sadržao životinjske masti i borov katran, materijale retke u tadašnjoj Danskoj i severnoj Nemačkoj. Otisak prsta predstavlja retku „ličnu“ vezu s članom posade, a datovanja potvrđuju IV–III vek p.n.e.
Otisak prsta razotkrio poreklo 2.400 godina starog Hjortspring čamca

Otisak prsta pronađen u ostatcima kitovanja na Hjortspring čamcu dao je ključni trag koji pomaže da se razjasni starosedelačka misterija o poreklu ovog skandinavskog dasčanog plovila starog oko 2.400 godina.
Ležište olupine, za koju se procenjuje da je mogla prevoziti oko 80 ljudi, pronađeno je na ostrvu Als u južnoj Danskoj, a prvi arheološki radovi na nalazištu su izvedeni početkom 20. veka. Dugo se pretpostavljalo da su čamac koristili ratnici koji su izvršili napad na ostrvo i potom poraženi; odakle su poticali ostalo je nejasno.
Nova analiza kitovanja i otiska
U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu PLOS One, istraživači su analizirali do sada neistraživane uzorke kitovanja i užadi pronađene uz čamac, kao i delimičan ljudski otisak prsta utisnut u katransku smešu.
„Naša naučna analiza materijala koji su se koristili za kitovanje čamca daje nam prvi značajan novi trag u poslednjih više od jednog veka“, navode autori studije.
Hemijska ispitivanja pokazala su da je kit pretežno sastavljen od životinjskih masti i borovog katrana. Pošto su borove šume tada bile retke u Danskoj i severnoj Nemačkoj, naučnici smatraju da su sirovine ili čamac mogli poticati iz istočnih priobalnih područja duž Baltičkog mora, gde je bor bio rasprostranjeniji.
„Otisci prstiju kao što je ovaj izuzetno su retki za ovo vreme. To nam daje direktnu vezu sa jednom od osoba koja je koristila ovaj drevni čamac“, kažu istraživači.
Šta to znači za rekonstrukciju događaja
Ako je čamac stvarno došao sa istočne obale Baltičkog mora, putovanje do ostrva Als uključivalo bi prelazak dužih udaljenosti preko otvorenog mora. To, smatraju autori, upućuje na to da je napad bio organizovan i prethodno planiran, a ne spontana akcija. Datovanja materijala stavljaju nalaze u IV–III vek p.n.e., što se poklapa sa ranijim dendrokronološkim i radiokarbonskim analizama sa nalazišta Hjortspring.
Iako otisak prsta ne može sam po sebi dokazati poreklo posade, on predstavlja retku "ličnu" vezu sa jednim od mornara i doprinosi složenijoj slici kretanja ljudi i kulturnih veza u regionu u to vreme.
Zaključak: Nova, višeslojna analiza kitovanja i otiska prsta dodatno podržava hipotezu da je Hjortspring čamac verovatno stigao iz istočnijih delova obale Baltičkog mora, što ukazuje na daleka pomorska kretanja i mogućnost planskog vojno-pomorskog poduhvata pre oko 2.400 godina.
Napomena: Dalja analiza izvora sirovina i poređenja sa drugim nalazima duž Baltičkog sliva pomoći će da se preciznije odredi tačno poreklo čamca i njegove posade.
Pomozite nam da budemo bolji.


































