Vijetnam je ubrzao nasipanje na Đá Namu (South Reef) u Spratlima, gradeći pristanište i logističku zonu koja bi poboljšala nadzor i snabdevanje. Radovi su skromniji od kineske kampanje 2013–2016, ali imaju strateški značaj jer učvršćuju fizičko prisustvo. Hanoi ciljano jača infrastrukturu bez otvorene militarizacije, dok se očekuju diplomatske primedbe Pekinga i zabrinutost zbog ekološke štete.
Vijetnam Pojačava Nasipanje Na Đá Nam (South Reef) — Oprezno Jačanje Prisustva U Spratlima

Vijetnam je ubrzao radove nasipanja i proširenja na grebenu Đá Nam (South Reef) u spornoj grupi ostrva Spratli, pokazujući promišljen strateški pomak dok se pritisak Kine u Južnom kineskom moru pojačava.
Satelitski dokazi i obim radova
Analiza najnovijih satelitskih snimaka ukazuje na intenzivno bagrovanje, ojačavanje nasipa i prve konture zaštićenog pristaništa i logističke zone. Đá Nam je dugo bio relativno slabo razvijen položaj Hanoja, ali aktuelni radovi ukazuju na nameru da se stvori trajnija i otpornija platforma za nadzor i snabdevanje u južnim Spratlima.
Strateški kontekst
Eksperti iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), uključujući Gregoryja Polinga, smatraju da je reč o nastavku dugoročnog procesa jačanja pozicija koje Vijetnam već drži, ali da radovi na Đá Namu posebno odskaču obimom. Iako je proširenje znatno manje dramatično od kineske kampanje gradnje ostrva iz 2013–2016, ono ima strateški značaj: svaka nova trajna struktura povećava administrativno i praktično prisustvo u spornom području.
Pristup bez otvorene militarizacije
Vijetnam je svesno izabrao ograničen, „dual-use“ profil objekata — dokove, helidrome, skloništa, svetionike i manje administrativne zgrade — umesto široke militarizacije poput onih na nekim kineskim veštačkim ostrvima. Zvaničnici za to navode dva razloga: povećanje bezbednosti i otpornosti na ekstremne vremenske uslove, ali i izbegavanje direktne provokacije Pekinga.
"Hanoi želi da učvrsti prisustvo, a da ne podstakne otvoreni sukob," ocenjuju analitičari.
Moguće naredne faze i reakcije
Za sada nema jasnih dokaza o postavljanju naprednih senzora ili dugometražnih radara na Đá Namu, ali stručnjaci očekuju da će takva oprema verovatno biti instalirana nakon završetka infrastrukturnih radova kako bi se poboljšao nadzor i logistika Obalne straže. Peking će verovatno odgovoriti diplomatskim protestima i pojačanim patrolama u blizini, s obzirom na svoje široke teritorijalne tvrdnje u regionu.
Pravni i ekološki aspekti
Prema Konvenciji UN o pravu mora (UNCLOS), nasipanje ne stvara nova teritorijalna prava, a veštačka ostrva ne generišu isključive ekonomske zone. Ipak, fizičko prisustvo ima praktičnu i simboličku vrednost u dugoročnim teritorijalnim sporovima. Ekološki troškovi su značajni: bagrovanje i zatrpavanje koralnih staništa dodatno opterećuju ranjiv morski ekosistem. Naučne procene ukazuju na preko 22.000 jutara oštećenih ili uništenih koralnih staništa u regionu (oko 9.000 hektara).
Unutrašnji motivi i regionalni trendovi
Projekat takođe odgovara unutrašnjoj političkoj dinamici u Hanoju: pomorski suverenitet je politički osetljiva tema pred važnim partijskim događajima, dok ribarske zajednice i modernizacija Obalne straže zahtevaju bolju prednju infrastrukturu. Šire u Indo-Pacifiku, zemlje prilagođavaju politike jačanju otpornosti i prisustva u očekivanom dugoročnom nadmetanju sa Kinom, dok Vijetnam nastoji da zadrži balans — jačanje kapaciteta bez formalnog pridruživanja protivkineskim koalicijama.
Zaključak: Nasipanje na Đá Namu predstavlja pažljivo kalibrisanu strategiju Hanoja: jačanje praktičnog prisustva i otpornosti bez očigledne militarizacije koja bi mogla brzo eskalirati sukob sa Pekingom. Ipak, očekuje se da će pojačana infrastruktura izazvati pojačan nadzor i diplomatske pritiske iz Kine, dok ekološke posledice ostaju ozbiljan problem.
Pomozite nam da budemo bolji.




























