Izraelski sud je presudio da su dokumenta doseljenika u al‑Makhrouru falsifikovana i potvrdio pravo porodice Alice Kisiya na parcelu od 5 dunuma. Kisiya je prvi put od 2019. ponovo stupila na zemlju, ali se zbog straha od nasilja ne vraća trajno. Pobedа daje nadu lokalnoj zajednici, dok istovremeno raste zabrinutost zbog širenja naselja u okviru plana „Veće Jerusalem“ koje može ugroziti povezanost palestinskih teritorija.
Pobeda u al‑Makhrouru: Alice Kisiya vraćena na porodično zemljište posle sudske presude

Bethlehem i al‑Makhrour, okupirana Zapadna obala – Za Alice Kisiya, palestinsku hrišćansku aktivistkinju iz Beit Jale, ovogodišnji Božić nosi poseban smisao. Nakon presude izraelskog suda u junu, Kisiya je prvi put od 2019. ponovo stupila na porodično zemljište u selu al‑Makhrour, nakon što su doseljenici bili primorani da rastave nezakoniti punkt.
Pravna pobeda i falsifikovana dokumenta
Izraelski sud je nakon višegodišnje pravne borbe utvrdio da su vlasnička dokumenta koja su doseljenici predstavili falsifikovana. Sud je potvrdio da porodica Kisiya jeste zakoniti vlasnik parcele od 5 dunuma (0,005 km²) i da ima pravo da se na nju vrati. Porodica kaže da je proces bio dug i težak, a sama Kisiya je zbog protesta protiv naseljavanja i pokušaja otimanja zemlje bila i uhapšena 2024. godine.
„Ova pobeda potvrđuje da se ne sme odustajati od borbe, uprkos pritiscima koje su koristili da nas nateraju da napustimo zemlju,“ kazala je Kisiya za Al Jazeera.
Strah i nesigurnost uprkos presudi
Iako je sud priznao njihovo vlasništvo, Kisiya i dalje ne boravi trajno na parceli zbog straha od napada doseljenika. Nasilje naseljenika i dalje je česta pojava u okupiranoj Zapadnoj obali, a mnogi Palestinci navode i podršku dela izraelske vlade koja olakšava širenje naselja. Kisiya posebno pominje ministre Bezalela Smotricha i Itamara Ben‑Gvira kao predstavnike politike koja joj otežava sigurn povratak.
Širi kontekst: širenje naselja i plan "Veće Jerusalem"
Ova lokalna pobeda dolazi u trenutku intenzivnog širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Pod trenutnom vladom broj naselja i punktova porastao je sa 141 (2022) na 210, dok se očekuje napredovanje planova za 9.000 novih stambenih jedinica na lokaciji bivšeg aerodroma Qalandiya. Grupe poput Peace Now upozoravaju da su planovi Atarot‑a i ideje slične E1 regionu deo šire strategije koja može onemogućiti stvaranje povezane palestinske države.
Otpor lokalnog stanovništva
Palestinski meštani, kao što je poljoprivrednik Bashir al‑Sous, održavaju stalnu prisutnost na zemlji kako bi osporili tvrdnje da su zemljišta napuštena. Al‑Sous navodi da kontinuirana poljoprivredna aktivnost — sadnja vinograda i maslina, korišćenje istorijskih bunara i održavanje agrarnih objekata — predstavlja praktičan način zaštite prava na zemlju.
Upozorenja pravnih stručnjaka
Palestinski pravni stručnjaci upozoravaju da sudske odluke same po sebi ne garantuju trajnu zaštitu, jer bi izraelske vlasti i lideri doseljenika mogli zaobilaziti presude kroz političke i administrativne mehanizme. Hassan Breijieh iz Komisije za kolonizaciju i otpor zidu ocenjuje da je širenje naselja deo politike koja ima za cilj da umanji mogućnost uspostave palestinske države spojivanjem Jerusalima sa blokom Gush Etzion.
„Presuda jeste tračak nade, ali rizici i pritisci ostaju stvarni,“ poručuje Kisiya. „Božić nam daje snagu da istrajemo; palestinski hrišćani su deo nacionalne borbe i žele da to svetski lideri i crkve jasno podrže.“
Porodica Kisiya i lokalna zajednica sada traže veću međunarodnu pažnju i podršku, posebno od crkvenih vođa i globalnih institucija, kako bi se obezbedila dugoročna bezbednost i prisustvo hrišćana i ostalog palestinskog stanovništva u Vitlejemu i širom Palestine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































