U Kanzasu se travnjaci sve više pretvaraju u drvenaste zajednice zbog širenja istočnog crvenog kedra, čime su ugroženi biodiverzitet, vodni resursi i stočarstvo. Požar u Yates Centeru pokazao je koliko gusti zasadi kedra povećavaju rizik i štetu. Naučnici ukazuju na ulogu većeg CO2 i promenjenog upravljanja zemljištem, dok stočari i konzervacionisti promovišu regenerativnu ispašu i plansko paljenje kao ključne mere za očuvanje travnjaka.
Šumska invazija u Kanzasu: Kako istočni crveni kedar menja travnjake i kako se stočari bore
Eastern red cedars surround the Rockefeller Prairie from all sides at the University of Kansas field station north of Lawrence, where researchers have studied the effects of both fire and grazing on grassland ecosystems.
Prostor oko Rockefeller Prairie na istraživačkoj stanici Univerziteta Kansas severno od Lawrencea danas je okružen gustim nasadima istočnih crvenih kedrova — primerom promene koja ugrožava travnjačke ekosisteme širom države.
Požar u Yates Centeru
Rockefeller Prairie, at the University of Kansas field station north of Lawrence, is surrounded by encroaching eastern red cedar trees. The university has conducted land management experiments involving both fire and grazing for five decades. (Photo by Erin Socha for Kansas Reflector)
U martu je u Yates Centeru požar, izazvan jakim vetrom i tinjajućom gomilom granja, za nekoliko sati zahvatio 130 hektara i uništio starački dom Yates Center Health and Rehabilitation Center, pričinivši štetu procenjenu na skoro 5 miliona dolara. Svi stanovnici su evakuisani bez povreda, ali gusti zasadi kedra u blizini objekta obezbedili su obilno gorivo i ubrzali širenje vatre.
„Vatra je prešla preko puta i zahvatila kedrove… Prošla je kroz kedrove tako brzo da, kad smo stigli do staračkog doma, uradili smo sve što smo mogli, ali vetar je bio prejaki,“ rekao je šef vatrogasaca Brandon Gaulding.
Šta pokreće šumsku invaziju?
Fenomen poznat kao woody encroachment podrazumeva širenje žbunastih i drvenastih vrsta — pre svega istočnog crvenog kedra — na travnate površine gde ranije nisu uspevali. Naučnici ističu više uzroka: povećanje atmosferskog CO2, promenjeni obrasci upravljanja zemljištem (naročito suzbijanje požara), promene u korišćenju zemljišta i lokalne klimatske promene. Više CO2 omogućava drveću da opstane i raste u sušnijim uslovima, pa se vrstama otvara novi prostor na Velikim ravnicama.
An eastern red cedar tree establishes a foothold on Rockefeller Prairie, an experimental site at the University of Kansas field station north of Lawrence where researchers have studied burning and grazing as tools for land management. (Photo by Erin Socha for Kansas Reflector)
Posledice za ekosisteme i ljude
Širenje kedra menja strukturu zemljišta i hidrologiju: drvene vrste upijaju znatno više vode od travnatih biljaka, a njihove korenske i tlačne osobine doprinose bržem gubitku vlage. To smanjuje dostupnu vodu i produktivnost pašnjaka. Pored toga, smanjenje pašnjaka utiče na stočarstvo (koje u Kanzasu zavisi od oko 15 miliona hektara travnjaka), povećava rizik od velikih požara i širi vektore bolesti poput krpelja.
Rešenja: regenerativna ispaša i plansko paljenje
Stručnjaci i praktičari u Kanzasu ističu da promene u upravljanju zemljištem nude put ka očuvanju travnjaka. Regenerativna ispaša — koja uključuje rotaciju stoke, očuvanje dovoljno ostataka trave i sinhronizovano paljenje — vraća dinamiku koja je prirodno oblikovala prerije. Pravilno sprovedeno plansko paljenje, uz odgovarajuću količinu suve trave, može stvoriti vatre dovoljno vruće da oslabe ili ubiju mladice kedra.
Phillip Simmonds, regenerative livestock manager for the Iowa Tribe of Kansas and Nebraska, says large grazing animals were fundamental to prairie’s evolution. (Photo by Erin Socha for Kansas Reflector)
Rob Manes iz The Nature Conservancy objašnjava: „Ako ostavimo dovoljno ostatka trave da stvori vruću vatru koja ubija kedrove, povećavamo ishranu za stoku, otpornost na sušu i vraćamo vrste poput lesser prairie chickena. Ekonomija i ekologija idu ruku pod ruku.“
Praktične priče sa terena
Slučajevi sa rančeva, od Flint Hillsa do zapadnih kratkotravnih oblasti, pokazuju da stočari već primenjuju mere koje povećavaju otpornost travnjaka. Phillip Simmonds iz Iowa Tribe of Kansas and Nebraska podseća da su prerije evoluirale uz intenzitet paše velikih biljojeda — i da dobro vođena stočna proizvodnja može zadržati te procese. Justin Roemer sa Smoky Valley Rancha navodi da pravilna rotacija i izbegavanje prepaše daju slične rezultate kod krava i bizona.
Šta dalje?
Rešenje nije jednostavno i zahteva kombinaciju nauke, politike i prakse: vraćanje planskog paljenja tamo gde je bezbedno i prikladno, finansijska podrška rancherima za adaptivno upravljanje i edukacija o dugoročnim koristima regenerativnih praksi. Bez koordinisane akcije, travnjaci će nastaviti da se pretvaraju u drvenaste ekosisteme, sa posledicama po biodiverzitet, vodne resurse i ruralne ekonomije.
Pomozite nam da budemo bolji.
