Arheološki tim iz British Museuma otkrio je u East Farm Barnhamu jamu sa ostacima vatre koju su neandertalci namerno palili pre oko 400.000 godina. Nalazi uključuju kremene alatke oštećene toplotom i fragmente pyrita, što ukazuje na stvaranje varnica udarcem kremena o pyrit. Otkriće pomera starost namernog loženja vatre za oko 350.000 godina i ima velike društvene i biološke implikacije, od planiranja boravišta do promene ishrane i tehnoloških inovacija.
Neandertalci Su Namerno Palili Vatru Pre Oko 400.000 Godina — Najstariji Dokaz

Tim arheologa predvođen istraživačima iz British Museuma pronašao je u East Farm Barnhamu (West Sussex) najstariji direktan dokaz da su neandertalci namerno palili vatru pre oko 400.000 godina.
Kako su otkrili dokaz
U jednoj specifičnoj jami istraživači su našli kremene alatke sa karakterističnim znakovima izlaganja toplini — promene boje, pucanje i lomljenje — uz fragmente pyrita. Poznato je da udaranje kremena o pyrit stvara varnice, što ukazuje na namernu proizvodnju vatre, a ne na slučajni požar.
Zašto je otkriće važno
Ovo pomera dosadašnje procene pojave namernog paljenja vatre za otprilike 350.000 godina i predstavlja prvi čvrst materijalni dokaz da su hominini tog vremena sami palili vatru. Nalazi takođe objašnjavaju pojačano korišćenje vatre u istovremenim nalazištima u Britaniji, Francuskoj i Portugalu.
„Pojava ove tehnološke sposobnosti donela je važne društvene i adaptivne benefite, uključujući mogućnost kuvanja hrane po potrebi, što je moglo biti presudno za razvoj mozga“, navode Ashton i Davis u radu objavljenom u časopisu Nature.
Tehnološke i društvene posledice
Sposobnost paljenja vatre na zahtev omogućila je bolje planiranje boravišta, jačanje socijalnih veza oko ognjišta i termičku obradu hrane koja je povećavala iskoristivost proteina i smanjivala energetske zahteve varenja. Kontrola vatre takođe je podstakla i druge inovacije — obradu kostiju i drveta, kao i proizvodnju lepaka poput brezinog katrana.
Metodologija i pouzdanost
Starost nalazišta utvrđena je datovanjem sedimentskih slojeva i poređenjem sa fosilnim materijalom iz okoline. Nedostatak ugljena i pepela na lokaciji objašnjava se postdepozicionim procesima (vetar, voda, dekalcifikacija), ali toplinski oštećeni artefakti jasno ukazuju na postojanje ognjišta.
Zaključak: Otkriće u East Farm Barnhamu dodatno potvrđuje da su neandertalci posedovali sofisticirane tehnike i prilagodljive strategije koje su im omogućile veće društvene i biološke promene tokom srednjeg pleistocena.
Pomozite nam da budemo bolji.


































