Second Generation Seeds u Bay Area čuva i razmnožava retke azijske, palestinske i severnoafričke sorte semena kako bi zaštitio kulinarske tradicije i prilagodio useve klimatskim promenama. Gohyang Seed Campus u Sebastopolu služi kao centar za preradu i skladištenje semena, delimično finansiran donacijama i podrškom 11th Hour Projecta. Za mnoge, posebno za palestinsku goriteljku Nadiu Barhoum, čuvanje semena je i kulturni čin otpora protiv brisanja identiteta.
Azijskoameričke farmerke čuvaju seme kao čin otpora i očuvanja tradicije

Kristyn Leach držala je u dlanu gomilu sitnih, smaragdnih semenki i govorila sa pažnjom koja je podsećala na obred. Ženama koje su joj pomagale pri kletenju i čišćenju na Leachovoj farmi u Sebastopolu poručila je: „Ne gledajte seme samo kao lepotu — pokušajte da osetite kako vas seme posmatra.“
Semenke su poticale iz molokhije (jute mallow), biljke čije se lišće vekovima koristi za ukusne, sluzave supe na Bliskom istoku i u Africi. „Kleopatra me gleda!“, uzosmejala se palestinsko‑američka gajiteljka Nadia Barhoum dok su zajedno oslobodile stotine iridiscentnih zrna iz zvezdastih mahuna.
Leach i Barhoum članice su kolektiva Second Generation Seeds, koji ukršta, selektuje i čuva seme retkih i starinskih sorti iz Azije, Palestine i Severne Afrike. Cilj je višestruk: sačuvati ukuse i poljoprivredne tradicije, izgraditi otpornost useva na ekstremne vremenske uslove izazvane klimatskim promenama i smanjiti zavisnost od velikih poljoprivrednih korporacija koje kontrolišu većinu patenata.
Gohyang Seed Campus, baza kolektiva na Leachovoj triakroj parceli u Sebastopolu vrednoj oko 1,5 miliona dolara, služi za preradu, čuvanje i razmenu stotina sorti semena koje uzgajaju proizvođači iz zalivske oblasti.
Zašto su ova semena važna
Diverzitet semena znači otpornost: selekcijom biljaka koje najbolje podnose sušu, manje plodno tlo ili ekstremne vremenske uslove, lokalni uzgajivači grade genetsku bazu koja može da opstane u budućim klimatskim uslovima. Kao što je Li Schmidt iz Los Anđelesa zabeležila nakon posete tajvanskim farmerima, „čak i za jednu godinu možete prilagoditi genetiku i odabrati biljke koje najbolje uspevaju u tom okruženju."
Poljoprivreda, tradicija i otpor
Za mnoge učesnice, čuvanje i razmnožavanje semena ima i kulturnu, pa i političku dimenziju. Barhoum, potekla iz porodice palestinskih fellahin-a, smatra da seme povezuje ljude sa zemljom i nasleđem — oblik postojanja koji ona opisuje rečima: „postojanje je otpor.“ Njen primer molokhije uzgajane iz semena iz Palestine Seed Library ilustrira kako diaspora nosi biljke kao žive veze sa domovinom.
Metode i održivost
Mnogi u kolektivu praktikuju organske i tradicionalne metode, uključujući korejsko prirodno poljoprivredništvo koje zagovara minimalno mešanje u tlo, izbegavanje oranja i upotrebe pesticida te stalno povećavanje sadržaja mikroorganizama u zemljištu kroz reciklažu biljnog materijala. Takav pristup, kažu, dovodi do dugoročno zdravijih useva, ali i ima tanke profite — većina malih organskih proizvođača radi dodatne poslove kako bi opstala.
Ekonomija i budućnost
Leach je 2023. uspela da kupi parcelu zahvaljujući kombinaciji filantropskih sredstava, zajedničke kampanje i kredita. Danas program čuvara semena finansijski podržava 11th Hour Project, fondacija koju su osnovali Eric i Wendy Schmidt. Ipak, pitanje ekonomske održivosti ostaje otvoreno: proizvođači rade na strategijama dodate vrednosti — preradom čilija u sosove, direktnom prodajom više od 60 sorti potrošačima i fokusom na „pametnije“ uzgojne metode.
Kontext i statistika
Pre Drugog svetskog rata japanski Amerikanci su proizvodili više od 40% kalifornijskog povrća; do 2022. azijski farmeri u Kaliforniji proizveli su oko 9% vrednosti useva. U SAD-u su Azijati činili samo 0,8% registrovanih farmera, iako predstavljaju oko 7% stanovništva — trend koji se, ipak, blago povećava od 2017. Samo oko 5% američkog poljoprivrednog zemljišta bilo je sertifikovano kao organsko 2019. godine.
Završna misao
U središtu rada Second Generation Seeds nalazi se jednostavna, ali moćna ideja: seme nije samo resurs — to je memorija ukusa, kulture i otpornosti. U trenucima ekoloških i društvenih previranja, ta memorija može postati osnova nove poljoprivrede koja je istovremeno ekološki održiva i kulturno značajna.
Pomozite nam da budemo bolji.


































