Posle napada 7. oktobra 2023. i dve godine sukoba, oko 2.500 ljudi doselilo se u kibuce blizu granice s Gazom, a oko 62.000 ranijih stanovnika postepeno se vraća. Dok jedni dolaze da obnove zajednice i iskažu otpor, mnogi preživeli odbijaju povratak zbog traume i straha. Mirovni aktivisti iz Hashomer Hatzair pozivaju na pregovore, ali raspoloženje javnosti i desna politika otežavaju perspektivu trajnog rešenja.
Posle dve godine rata — Zašto se neki Izraelci sele u kibuce blizu Gaze, a mnogi odbijaju povratak

Posle napada 7. oktobra 2023. i dve godine rata koje su usledile, oko 2.500 novih stanovnika preselilo se u kibuce blizu granice s Gazom, dok se desetine hiljada ranijih stanovnika postepeno vraćaju svojim domovima — ali mnogi preživeli i dalje odbijaju da se vrate zbog traume i neizvesnosti.
Zašto se neki sele na jug
Aya Shahar, 29-godišnja nekadašnja stanovnica Tel Aviva, odlučila je da napusti grad i dođe u kibuc blizu Gaze nakon što su militanti povezani s Hamasom probili granicu 2023. i ubili više od 1.200 ljudi u Izraelu, pritom zarobivši više od 250 talaca. Shahar kaže da je osetila obavezu da pomogne obnovu razornih i napuštenih zajednica.
Aya Shahar: „Ono što se tamo dogodilo nateralo me je da shvatim da ne mogu da živim svoj život a da to nije povezano sa onim što se ovde dešava.”
Ko se vraća i ko pomaže obnovu
Prema podacima Tekuma administracije, od oktobra 2023. u kibuce blizu granice s Gazom doselilo se skoro 2.500 novih ljudi. Tom broju pridružilo se oko 62.000 povratnika koji su se postepeno vraćali nakon dužeg raseljavanja dok je područje bilo proglašeno zatvorenom vojnom zonom. Među doseljenima su i aktivisti iz levičarskog pokreta Hashomer Hatzair, uz podršku Fonda za rehabilitaciju Kibuza, kojima je cilj obnova zajednica i zagovaranje mira.
Mirovni zahtevi i javno raspoloženje
Hashomer Hatzair javno poziva na prekid sukoba i pregovore o suživotu. Međutim, javno poverenje u ideju dvodržavnog rešenja značajno je oslabljeno nakon oktobarskih događaja: istraživanje Peace Index sa Tel Aviv univerziteta iz marta pokazalo je da samo 20% jevrejskih Izraelaca podržava stvaranje nezavisne palestinske države pored Izraela, dok 92% smatra da kontinuitet sukoba šteti zemlji. Ipak, većina anketiranih smatra da je vreme za kraj rata — istraživanje Israel Democracy Institute iz septembra navodi da 66% misli da treba okončati rat u Gazi.
Trauma i odbijanje povratka
Mnogi preživeli napade još nisu spremni da se vrate. Yaron Maor, koji je živeo u Nir Ozu sa suprugom i četvoro dece kada je kibuc napadnut, opisuje trenutke skrivanja u sigurnoj sobi i strah da će umreti dok su militanti pretraživali kuću. Maor i njegova porodica su spaseni, ali on i dalje odbija povratak zbog traume i zatočenih članova porodice.
Yaron Maor: „Iscrpljeni smo. Borili smo se za svaki centimetar preživljavanja. Pokušavamo da se nosimo sa sopstvenim traumama, traumama naše dece.”
Nir Oz je bio među najteže pogođenim: prema podacima Fonda za rehabilitaciju Kibuza, 93 kuće su uništene, samo šest je ostalo neoštećeno; od 420 stanovnika, 47 je ubijeno, a 76 oteto.
Strah i nesigurnost čak i nakon povratka
Mnogi koji su se vratili kažu da ih i dalje muči strah od ponovnog napada. Michal Rahav, jedna od prvih koja se vratila u Kibuc Nirim, kaže da oseća da niko ne sme da je natera da ode, ali priznaje da joj tišina primirja deluje uznemirujuće jer ne zna šta druga strana planira.
Politički kontekst
Aktuelna vlada u Izraelu opisuje se kao najdesnija u istoriji zemlje. Istaknute figure kao što su ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich protivnici su sporazuma s Hamasom i pozivaju, prema izveštajima, na proterivanje dela stanovništva enklave i na jevrejsko naseljavanje u tom području — stavovi koji dodatno komplikuju perspektivu pregovora o miru.
Zaključak
Dok jedni vide povratak u kibuce kao čin otpora i početak obnove, mnogi preživeli i dalje nose duboku traumu i ne osećaju se spremnima da se vrate. Aktivisti koji zagovaraju mir pokušavaju da obnove ideje o suživotu, ali promena javnog mnjenja i politička klima čine put ka trajnom rešenju izuzetno složenim.
Napomena: U izveštaju su iskorišćeni citati i podatci iz priloga CNN-a; doprinos izveštavanju dala je i Eugenia Yosef.
Pomozite nam da budemo bolji.




























