Tenziје između SAD i Irana ponovo su u porastu sedam meseci nakon američkih udara u junu. Iranski predsednik Masoud Pezeshkian zapretio je "oštrim i obeshrabrujućim" odgovorom, dok je Donald Trump naveo mogućnost novih američkih udara ako Iran obnovi nuklearne kapacitete. Operacija Midnight Hammer navodno je odložila iranski program za nekoliko meseci, ali Iran i dalje poseduje visoko obogaćen uranijum i veliki arsenal balističkih raketa, što predstavlja ključnu bezbednosnu pretnju u regionu.
SAD i Iran Na Iveru Rata: Pezeshkian Obećava „Oštar“ Odgovor, Trump Najavljuje Moguće Udare

Teheran — Iranski predsednik Masoud Pezeshkian u utorak je poručio da će Iran odgovoriti "oštrim i obeshrabrujućim" udarom na svaku agresiju, jasno aludirajući na upozorenje koje je dan ranije izrekao predsednik Donald Trump o mogućim novim američkim napadima ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program.
„Odgovor Islamske Republike Iran na svaku okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući.“
Pezeshkian nije iznosio dodatne detalje u objavi na društvenim mrežama. Njegova izjava usledila je posle izjava Donalda Trumpa na konferenciji za medije nakon susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Mar-a-Lagu na Floridi, kada je američki lider upozorio da će SAD „srušiti“ iranske napore da obnove nuklearni kapacitet.
Šta se dogodilo tokom leta
Tokom leta je izvedena tajna američka operacija nazvana Operacija Midnight Hammer, u kojoj su, prema izveštajima, bile pogodjene tri lokacije u Iranu. Početna klasifikovana procena navela je da su udari odložili iranski nuklearni program za nekoliko meseci, dok je Trump tvrdio da je napredak vraćen "u suštini decenijama". Nakon klasifikovanih brifinga, neki demokratski zakonodavci rekli su da su američke tvrdnje o razmerama uspeha bile preuveličane.
Procene obaveštajnih službi i stvarne pretnje
Zvaničnici i stručnjaci ukazuju na to da, iako su udari naneli štetu, Iran i dalje raspolaže visoko obogaćenim uranijumom — do oko 60% — što je tehnički bliže nivou pogodnom za oružje (oko 90%) nego što bi Zapad želeo. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i američke obaveštajne agencije procenile su da je Iran poslednji put imao organizovan program za proizvodnju nuklearnog oružja 2003. godine, ali nastavak obogaćivanja i dalje zabrinjava.
Stručnjaci, među kojima je i bivša zvaničnica Ministarstva unutrašnje bezbednosti Samantha Vinograd, upozoravaju da je neposrednija pretnja u regionu iranski arsenal konvencionalnih balističkih raketa. Te rakete predstavljaju značajan instrument regionalnog uticaja i potencijalne štete — kako prema Izraelu, tako i prema američkim snagama i ciljevima preko iranskih saveznika i posrednika.
Kontekst i rizici
Odnosi su se zaoštrili mesecima nakon dvanaestodnevnog sukoba u junu, u kojem je, prema procenama, poginulo skoro 1.100 Iranaca, uključujući visoke vojinske komandante i naučnike, dok je iranski uzvratni raketni napad doveo do smrti 28 ljudi u Izraelu. U takvom kontekstu, retorika o "novim udarima" i pretnje sa obe strane dodatno povećavaju rizik od eskalacije.
Analitičari upozoravaju i na moguće razlike u obaveštajnim procenama SAD i Izraela o ozbiljnosti iranskih napora i namera, što dodatno komplikuje donošenje odluka o eventualnim preduzimanju vojne akcije.
Zaključak: Napetosti i reči koje se razmenjuju između Irana i SAD — uz uključenost Izraela — ostavljaju otvorenu mogućnost novih vojnih udara i daljeg širenja regionalne krize, pri čemu su najdirektnije i najpraktičnije pretnje danas balističke rakete i obogaćeni uranijum koji Iran i dalje kontroliše.
Pomozite nam da budemo bolji.

































