Vera C. Rubin otkrila je u Glavnom pojasu asteroid 2025 MN45 prečnika ~710 m koji se okreće za samo 1,88 minuta, znatno brže od poznate granice od 2,2 sata. U uzorku od 76 izmerenih asteroida, 19 je imalo periode kraće od te granice, što ukazuje na veću koheziju kod nekih telo. Nalazi sugerišu da postoje čvršći, možda monolitni asteroidi — posledice nasilnih sudara u ranom Sunčevom sistemu — i najavljuju potrebu za preispitivanjem modela formiranja i evolucije asteroida.
Rekordni Asteroid 2025 MN45 Rotira Za Samo 1,88 Minuta — Menja Naša Znanja O Asteroidima

Opservatorija Vera C. Rubin već tokom pred-anketnog perioda zabeležila je zapanjujuća otkrića koja preispituju dugogodišnja uverenja o strukturi asteroida. U Glavnom planetoidnom pojasu, između orbita Marsa i Jupitera, teleskop je uočio asteroid 2025 MN45 prečnika oko 710 metara koji se okreće izuzetno brzo — za samo 1,88 minuta.
Podaci i opseg posmatranja
Rubin je posmatrao devet noći između 21. aprila i 5. maja 2025. i prikupio podatke o približno 340.000 objekata. Iz tog velikog skupa, tim na čelu sa astronomkinjom Sarah Greenstreet iz NOIRLab-a izmerio je periode rotacije za 76 asteroida (75 u Glavnom pojasu i jednog objekta blizu Zemlje).
Među njima je 19 objekata imalo periode kraće od poznate granice od 2,2 sata koja važi za tela većeg od ~150 metara: 16 "super-brzih" rotatora sa periodima kraćim od 2,2 sata (nekoliko i reda desetina minuta) i tri "ultra-brza" rotatora sa periodima kraćim od pet minuta. Rekorder je 2025 MN45 sa periodom od 1,88 minuta.
Zašto je ovo iznenađujuće?
Decenijama je postojala tzv. granica od 2,2 sata: teorija i posmatranja sugerisali su da veći asteroidi (prečnika >150 m) predstavljaju "gomile šljunka" — slabo kohezivne nakupine kamenja i prašine — koje bi se pri bržoj rotaciji raspale zbog centrifugalne sile. Otkrivanje velikog broja brzih rotatora u Glavnom pojasu ukazuje da su mnogi od njih znatno kohezivniji i čvršći nego što se ranije mislilo.
„Neočekivana učestalost asteroida prečnika većeg od ~500 m koji završe rotaciju za manje od dve minute zahteva da preispitamo naše razumevanje formiranja i evolucije rotacija asteroida,”
navode autori pod vođstvom S. Greenstreet.
Implikacije i sledeći koraci
Analize ukazuju da bi objekti poput 2025 MN45 morali imati kohezivnu čvrstoću sličnu čvrstom kamenu da bi ostali spojeni pri tako velikim brzinama rotacije. To sugeriše da takvi asteroidi mogu biti fragmenti (monoliti) nastali u posebno nasilnim sudarima u ranom Sunčevom sistemu i koji su očuvali unutrašnju strukturu koju su drugi izgubili.
Otkriće ima značaj za buduća posmatranja Rubinovog teleskopa i za misije poput NASA-inog sondiranja Lucy, koje će proučavati asteroide izbliza. Autori ističu da će veći uzorak ekstremno brzih rotatora verovatno transformisati naše razumevanje fizičke građe asteroida, njihove kolizijske istorije i opšte evolucije Sunčevog sistema.
Rad je objavljen u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Pomozite nam da budemo bolji.


































