Hubble je zabeležio IRAS 23077+6707 — poznat i kao „Dracula's Chivito“ — koji se smatra najvećim protoplanetarnim diskom ikada otkrivenim. Disk je udaljen 978 svetlosnih godina u sazvežđu Cepheus i prostire se oko 400 milijardi milja (≈640 milijardi km), preko 100 puta više od prečnika unutrašnjeg Sunčevog sistema. Posmatranja pokazuju izraženu asimetriju i vertikalno izdužene filamente gasa; u centru sistema verovatno se nalazi masivna zvezda ili binarni par.
Hubble snimio ogroman „kosmički sendvič“ — IRAS 23077+6707, najveći poznati disk za formiranje planeta

Svemirski teleskop Hubble zabeležio je zapanjujuću sliku rekordnog protoplanetarnog diska oko jedne zvezde. Objekat, službeno označen kao IRAS 23077+6707 i nadimkom „Dracula's Chivito“, svojim izgledom podseća na slojeviti sendvič prašine i gasa.
Šta znamo o objektu
Protoplanetarni disk bogat gasom i prašinom predstavlja mesto u kome se formiraju planete — od stena poput Zemlje do gasnih džinova poput Jupitera. Astronomi procenjuju da se ovaj kosmički „sendvič“ prostire gotovo 400 milijardi milja (oko 640 milijardi kilometara), što je više od 100 puta prečnika unutrašnjeg Sunčevog sistema.
Disk se nalazi na udaljenosti od oko 978 svetlosnih godina, u sazvežđu Cepheus. Prvi put je identifikovan 2016. godine, a nedavna analiza i slike Hubblea potvrdile su da je reč o masivnom protoplanetarnom disku sa složenom i neočekivano asimetričnom strukturom.
Neobična struktura i mogući centar sistema
Disk je nagnut skoro ivicom prema Zemlji, pa ga vidimo gotovo „sa strane“. U centru sistema najverovatnije se nalazi jedna vruća, masivna zvezda ili binarni par. Sa obe strane diska vide se svetli, vertikalno izduženi filamenti materijala, ali raspored nije simetričan — jedna strana pokazuje izdužene, svetle pramenove, dok druga ima oštru ivicu.
„Nivo detalja koji sada vidimo je redak u posmatranjima protoplanetarnih diskova,“ rekla je Kristina Monsch iz Harvard & Smithsonian Center for Astrophysics (CfA), glavna autorka rada. „Nove Hubbleove slike pokazuju da kolevke planeta mogu biti mnogo aktivnije i haotičnije nego što smo očekivali.“
„Bili smo zatečeni koliko je disk asimetričan,“ dodao je ko-istraživač Joshua Bennett Lovell (CfA). „Hubble nam je dao mesto u prvom redu za procese koji oblikuju diskove dok grade nove planete — procese koje još ne razumemo u potpunosti, ali sada ih možemo proučavati na sasvim nov način.“
Rad o otkriću objavljen je u časopisu The Astrophysical Journal. Dalja posmatranja i modeli će pokušati da objasne izvor asimetrije i dinamiku filamenata, kao i da procene potencijalni broj i tipove planeta koje bi se mogli formirati u ovom izuzetno velikom disku.
Za više impresivnih svemirskih fotografija: pogledajte arhivu sekcije „Space Photo of the Week“.
Pomozite nam da budemo bolji.




























