Analiza visokorezolutnih snimaka iz više orbita otkriva strukture u okolini Valles Marineris koje podsećaju na rečne delte. Sve naslage su na približno istoj nadmorskoj visini (3.650–3.750 m) i datirane su na ~3,37 milijardi godina. Istraživači Univerziteta u Bernu tumače ove formacije kao obalu drevnog okeana koji je verovatno prekrivao severnu hemisferu Marsa, približno veličine današnjeg Arktičkog okeana.
Okean Veličine Arktika Nekada Je Pokrivao Severnu Hemisferu Marsa, Pokazuju Nove Snimke

Nove analize visokorezolutnih snimaka sa nekoliko marsovskih orbitalnih letelica otkrivaju strukture koje podsećaju na rečne delte u blizini sistema kanjona Valles Marineris. Istraživanje objavljeno 7. januara u časopisu NPJ Space Exploration sugeriše da su te formacije bile ušća reka koje su se izlivale u veliki drevni okean na severnoj hemisferi Marsa.
Glavni nalazi
Tim sa Univerziteta u Bernu analizovao je snimke iz misija ExoMars Trace Gas Orbiter, Mars Express i Mars Reconnaissance Orbiter. Istraživači su uočili niz naslaga i taloga koji vrlo podsećaju na fan delte — tip delte nastale taloženjem krupnijeg materijala kada reka ulazi u mirnu vodu.
Zašto je to važno?
Sve mapirane naslage nalaze se na približno istoj nadmorskoj visini, između 3.650 i 3.750 metara (11.975–12.300 stopa), i datirane su na oko 3,37 milijardi godina. Jedinstvena uniformnost visine i položaj u severnim nizijama Marsa i oko Valles Marineris navode autore da su te formacije verovatno obeležavale obalu drevnog mora ili okeana.
„Te strukture predstavljaju ušće reke u okean. Novo istraživanje tako pruža jasne dokaze o obali, a shodno tome i o ranijem postojanju okeana na Marsu,“ rekao je stručni tim iz Berna.
Poređenje i prethodna istraživanja
Autori navode da nisu prvi koji su predložili postojanje ogromnog severnog okeana na Marsu, ali ističu da su njihove tvrdnje zasnovane na mnogo preciznijim, visokorezolutnim snimcima i direktnim geomorfološkim dokazima. Prema proceni tima, taj drevni okean bio je bar veličine današnjeg Arktičkog okeana.
Ko su autori i metode
Vodeći autor rada je doktorand Ignatius Argadestya sa Univerziteta u Bernu, a među koautorima je i profesor geologije Fritz Schlunegger. Analiza se oslanjala na detaljno mapiranje i poređenje marsovskih topografskih i satelitskih snimaka kako bi se identifikovale geomorfološke strukture koje odgovaraju deltama na Zemlji.
Šta je dalje?
Otkrivanje ovih formacija dodatno otvara pitanja o količinama vode koje su nekada postojale na Marsu, klimatskim uslovima u tom periodu i mogućim mestima za dalja proučavanja — uključujući potragu za tragovima hemijskih signala koje bi ukazivale na interakciju vode i stena.
Zaključak: Nove visoke rezolucije indicije podržavaju mogućnost da je Mars pre oko 3,4 milijarde godina imao obimnu vodenu površinu koja je prekrivala velike delove severne hemisfere, što dramatično menja naše razumevanje ranije klime i hidrologije Crvene planete.
Pomozite nam da budemo bolji.


































