Ključne činjenice: IDF je izveo oko 80 brigadnih operacija na Zapadnoj obali u poslednjih godinu dana, neutralisao stotine napadača i zaplenio preko 1.300 komada oružja. Prema izveštaju IDF-a, incidenata je u 2025. bilo 78% manje, a napada vatrenim oružjem 86% manje u odnosu na prethodnu godinu. Debate o aneksiji, suverenitetu i perspektivi rešenja dve države ostaju duboko podeljene zbog bezbednosnih, političkih i diplomatskih pritisaka.
Zapadna obala i bezbednost: Kako vojna realnost preoblikuje debatu o dve države

Izraelske odbrambene snage (IDF) u poslednjih godinu dana izvele su oko 80 brigadnih kontra-terorističkih operacija na Zapadnoj obali — koju mnogi Izraelci nazivaju Judeja i Samarija — neutralizovale su stotine napadača i zaplenile više od 1.300 komada oružja, saopštile su vojne vlasti.
Šta pokazuju podaci
Prema zvaničnim podacima IDF-a, ukupna palestinska teroristička aktivnost u regionu naglo je opala u 2025. godini: broj incidenata je pao za oko 78% u odnosu na prethodnu godinu, dok su napadi vatrenim oružjem smanjeni za približno 86%. Istovremeno, IDF je zabeležio rast prijavljenih zločina usmerenih protiv Palestinaca od oko 27% u 2025. godini.
Strateški značaj teritorije
Region je dom za preko 500.000 Jevreja i do tri miliona Palestinaca, a njegovo geografsko značenje naglašavaju vojni i bezbednosni zvaničnici. Penzionisani potpukovnik Jonathan Conricus ističe da povišeni tereni Zapadne obale kontrolišu liniju vida i paljbe koja utiče na većinu zapadnog dela Izraela, gde se nalazi veći deo stanovništva i ekonomske aktivnosti.
„Visinska pozicija i dalje je ključna za odbranu zemlje, njenih građana i suvereniteta“, rekao je Conricus, ukazujući na važnost branivih granica kao što je i Jordan.
Politički i diplomatski kontekst
Prema Oslo sporazumima iz 1993. Zapadna obala je podeljena na zone A, B i C, sa različitim nivoima civilne i bezbednosne kontrole. Plan američke administracije iz 2020. poznat kao "Mir za prosperitet" predviđao je de-facto aneksiju delova regiona, ali je taj pristup delimično odložen usled drugih diplomatskih inicijativa u regionu.
Plenum Knesseta u julu 2024. masovno je odbacio uspostavljanje palestinske države, a u julu 2025. usvojen je zahtev da vlada razmotri primenu suvereniteta nad Judejom, Samarijom i Jordanskom dolinom. Američki senator JD Vance tada je kritikovao glasanje kao "veoma glup politički gest", ističući da politika SAD prema aneksiji ostaje protivna.
Incidenti na terenu i društvene tenzije
U protekloj godini zabeleženi su i uzajamni incidenti nasilja: uključujući paljenja vozila, oštećenja imovine i međunacionalne napetosti na punktovima kao što su Šavej Šomron i Jalud. Lokalni zvaničnici i predstavnici zajednica iznose različite ocene o uzrocima nasilja — od nedostatka suvereniteta i „pravne sive zone“ do podsticanja ekstremizma i iranskog uticaja kroz regionalne mreže.
Pogled na rešenje dve države
Neki stručnjaci tvrde da uslovi na terenu i bezbednosne realnosti čine ideju pune palestinske suverenosti teško ostvarivom u sadašnjem obliku, dok drugi, poput bivšeg američkog ambasadora Dan Shapiroa, ističu da je okvir dve države i dalje važan jer ne postoji bolja realistična alternativa za rešenje konflikta između dva naroda s legitimnim zahtevima za domovinu.
Zaključak
Debata o budućnosti Zapadne obale ostaje duboko podeljena: podaci o padu terorističkih incidenata i paralelni porast međunacionalnih napetosti pokazuju da bezbednosna realnost na terenu snažno utiče na političke opcije. Mogućnost stvaranja palestinske države i dalje postoji u diplomatskim planovima, ali bi, prema sagovornicima, zahtevala značajne političke i društvene promene na obe strane.
Izvor: prilagođeno iz teksta Fox News Digital — originalni naslov: "How Israel’s West Bank security realities are reshaping the two-state debate".
Pomozite nam da budemo bolji.

































