Glavni šijitski savez u Iraku potvrdio je podršku Nouriju al-Malikiju kao kandidatu za premijera uprkos upozorenjima SAD. Koordinacioni okvir je naglasio da je izbor premijera isključivo unutrašnja stvar Iraka. Al-Maliki je odbacio Trampovu pretnju i ostaje pri kandidaturi, dok Vašington koristi diplomatske i finansijske poluge pritiska, uključujući deponovanje prihoda od nafte u SAD.
Šijitski blok u Iraku ponovo podržava Nourija al-Malikija uprkos Trampovim pretnjama

Glavni šijitski savez u Iraku, koji drži parlamentarnu većinu, ponovo je zvanično potvrdio podršku svom kandidatu Nouriju Kamelu al-Malikiju za mesto premijera, uprkos upozorenjima iz Vašingtona.
Izjava Koordinacionog okvira
Koordinacioni okvir je u subotu saopštio da "ponavlja podršku svom kandidatu, Nouriju Kamelu al-Malikiju, za premijersku funkciju" i naglasio da je izbor premijera isključivo iračko ustavno pitanje i da treba da bude oslobođen strane intervencije.
Trampova pretnja i reakcija al-Malikija
Ranije tokom nedelje, predsednik SAD Donald Trump upozorio je da bi Vašington mogao obustaviti svoju podršku Iraku ukoliko al-Maliki bude izabran za premijera. Al-Maliki je tu opasnost odbacio u objavi na platformi X, nazvavši je "očiglednom američkom mešavinom u unutrašnja pitanja Iraka" i potvrdio da neće povući kandidaturu.
Politički kontekst i uticaji
Trump i njegovi saveznici na međunarodnoj sceni izražavali su nameru da smanje uticaj grupa povezanim sa Iranom u Iraku. Baghdad tradicionalno balansira između Vašingtona i Teherana, a potencijalni izbor al-Malikija dodatno komplikuje taj odnos.
Nouri Kamel al-Maliki (75) je istaknuti član šijitske Islamske Dawa partije. Bio je premijer od 2006. do 2014. godine, period obeležen sukobima sa sunitskim i kurdskim strankama, optužbama za korupciju i zaoštravanjem odnosa sa SAD. Podneo je ostavku nakon velikog prodora ISIL-a 2014. godine, ali je ostao uticajan političar, predvodeći koaliciju "State of Law" i održavajući bliske veze sa frakcijama koje podržava Iran.
Američka poluga pritiska
Jedan od instrumenata američkog uticaja je i finansijska povezanost: prihodi od iračke naftaške prodaje u velikoj meri su deponovani u Federal Reserve Bank u New Yorku, u okviru dogovora sklopljenog posle invazije 2003. godine. Ta činjenica daje Vašingtonu važnu polugu u odnosima sa Bagdadom.
"Izbor premijera je isključivo iračko ustavno pitanje ... oslobođeno strane intervencije," — navedeno je u saopštenju Koordinacionog okvira.
Situacija ostaje napeta: izbor premijera može dodatno redefinisati unutrašnju ravnotežu snaga u Iraku i odnose zemlje sa ključnim partnerima — SAD i Iranom.
Pomozite nam da budemo bolji.


































