Australija je od 10. decembra 2025. uvela zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina, dok mnoge druge zemlje razmatraju ili uvode slične mere. Neke države predlažu minimalnu granicu od 15–16 godina, druge zahtevaju roditeljski pristanak za mlađe uzraste. EU parlament je izneo kombinovane predloge, a industrija uglavnom postavlja granicu od 13 godina, što stručnjaci smatraju nedovoljnim.
Od Australije Do Evrope: Sve Veći Pritisak Na Ograničenje Pristupa Društvenim Mrežama Deci

6. februar (Reuters) - Australija je u decembru postala prva zemlja na svetu koja je zabranila pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina, onemogućivši im registraciju i korišćenje platformi poput TikToka, YouTube‑a (Alphabet) i Instagram‑a i Facebook‑a (Meta). Ova mera je usledila zbog rastućih zabrinutosti za mentalno zdravlje i bezbednost dece na internetu.
Pregled mera po državama
Australija
Zakon stupio na snagu 10. decembra 2025. i primenjuje se na velike društvene mreže, koje moraju blokirati korisnike mlađe od 16 godina. Kompanije koje se ne budu pridržavale mogu se suočiti sa kaznama do A$49,5 miliona (oko 34,4 miliona USD).
Velika Britanija
Vlada razmatra sličnu zabranu po uzoru na Australiju kako bi bolje zaštitila decu na mreži. Premijer Keir Starmer rekao je da se preispituje da li je trenutna granica digitalnog uzrasta pristanka postavljena prenisko, ali konačna odluka i konkretna starosna granica još nisu usvojeni.
Evropa: Različiti Pristupi
Više evropskih država razmatra ili već uvodi strože mere:
- Francuska – Donji dom (Nacionalna skupština) odobrio je predlog zakona za zabranu pristupa mlađima od 15 godina; tekst treba da prođe Senat pre konačnog usvajanja.
- Danska – Najavljena zabrana za mlađe od 15 godina, uz mogućnost roditeljskog odobrenja za uzrast od 13 do 15.
- Španija – Vlada predlaže zabranu za mlađe od 16 i obaveznu verifikaciju starosti; procedura još može zahtevati parlamentarnu potvrdu.
- Norveška i Slovenija – Predlozi za minimalnu granicu od 15 godina; u Norveškoj se razmatra i apsolutna granica, uz mogućnost roditeljskog odobrenja u nekim varijantama.
- Nemačka – Mlađi od 16 mogu koristiti društvene mreže uz saglasnost roditelja (13–16 godina); zagovornici zaštite dece ocenjuju da su kontrole nedovoljne.
Azija i Okeanija
Malazija je najavila zabranu za korisnike mlađe od 16 godina od 2026, dok Kina primenjuje „režim za maloletnike“ sa ograničenjima na nivou uređaja i aplikacija, koji smanjuje vreme pred ekranom za različite uzraste.
Indija
Vlasti i stručnjaci pozivaju na starosna ograničenja, a neke lokalne administracije (npr. država Goa) razmatraju mere slične australijskim zbog zabrinutosti da su platforme "predatorske" u zadržavanju korisnika.
Italija i Grčka
U Italiji je potrebna saglasnost roditelja za decu mlađu od 14 godina; Grčka je najavila da je blizu odluke o zabrani za mlađe od 15 godina.
Sjedinjene Države
Savezni Zakon o zaštiti privatnosti dece na internetu (COPPA) zabranjuje prikupljanje ličnih podataka dece mlađe od 13 godina bez roditeljskog pristanka. Nekoliko saveznih država je pokušalo da uvede pravila o roditeljskom pristanku za pristup društvenim mrežama, ali ta zakonodavstva su naišla na pravne izazove vezane za slobodu govora.
Evropski parlament i zakonodavstvo
Evropski parlament je usvojio neobavezujuću rezoluciju koja sadrži različite predloge: u jednom delu poziva na minimalnu granicu od 16 godina za pristup društvenim mrežama, dok u drugom zagovara usklađeni „digitalni uzrast pristanka“ od 13 godina za neke usluge (uključujući deljenje video sadržaja i AI saputnike). Rezolucija nije pravno obavezujuća i ideje se još razrađuju na nivou EU država i zakonodavnih tela.
Tehnološka industrija i izazovi
Većina platformi navodi minimalnu starost od 13 godina za registraciju (TikTok, Facebook, Snapchat i dr.), ali istraživanja i zvanični podaci iz više zemalja pokazuju da značajan broj dece mlađe od 13 godina ipak ima naloge. Stručnjaci i zagovornici zaštite dece smatraju da postojeći mehanizmi verifikacije i kontrole nisu dovoljni, pa zato rastu politički pritisci za strožijom regulativom i sistemima pouzdane provere starosti.
Zaključak
Globalno, trend je prema strožim pravilima: jedne države uvode apsolutne zabrane, druge zahtevaju roditeljski pristanak, a EU i dalje raspravlja o harmonizaciji pravila. Debata se vodi između zaštite dece i pitanja slobode, privatnosti i tehničke izvodljivosti verifikacije starosti.
($1 = 1.4374 australskih dolara)
(Sastavili: Christine Chen u Sidneju, Hugo Lhomedet i Paolo Laudani u Gdanjsku; Uredile: Milla Nissi‑Prussak i Bernadette Baum)
Pomozite nam da budemo bolji.




























