Nova teorija Falckea, Wondraka i van Suijlekom sugeriše da i objekti poput belih patuljaka i neutronskih zvezda mogu postepeno isparavati kroz mehanizme slične Hawkingovoj radijaciji. To spušta procenu maksimalnog očekivanog veka svemira sa ~101100 na oko ~1078 godina. Radi se o teorijskim proračunima koji ne utiču na neposrednu bezbednost Zemlje — Sunce nas očekuje za ~5 milijardi godina.
Svemir Možda Neće Eksplodirati — Umesto Toga Postepeno Će Ispariti (Do ~10^78 Godina)

Nova teorija koju su 2023. izneli astrofizičar Heino Falcke, kvantni fizičar Michael Wondrak i matematičar Walter van Suijlekom sugeriše da kraj svemira može biti mnogo „mirniji“ nego što zamišljamo: umesto dramatične eksplozije, sve će postepeno ispariti u čestice i zračenje.
Do sada se smatralo da je Hokingova (Hawkingova) radijacija specifična za crne rupe — proces u kome se u blizini horizonta događaja stvaraju parovi čestica, od kojih jedna biva zarobljena, a druga pobegne. Falcke, Wondrak i van Suijlekom predlažu da slični mehanizmi, pod uticajem gravitacione proizvodnje parova i relacije zakrivljenosti prostor-vremena, mogu dovesti do postupnog isparavanja i kod drugih ultraguštih objekata bez horizonta događaja, poput belih patuljaka i neutronskih zvezda.
Šta tačno kažu istraživači?
U radu objavljenom u Journal of Cosmology and Astroparticle Physics autori navode da gravitaciona proizvodnja parova i emisija sa površine — koja ne postoji kod crnih rupa — mogu dovesti do konačnog raspada objekata kao što su beli patuljci i neutronske zvezde:
"Korišćenjem gravitacione krivuljne radijacije, nalazimo da i neutronske zvezde i beli patuljci podležu raspadu u konačnom vremenu u prisustvu gravitacione proizvodnje parova."
Koliko dugo bi svemir mogao da traje?
Prema tim proračunima, maksimalni očekivani vek svemira skraćuje se s ranije procenjenih približno 101100 godina na reda veličine ~1078 godina — jer se sada u računicu ubraja isparavanje drugih gustih objekata, ne samo crnih rupa. Za poređenje, neutronske zvezde i crne rupe zvezdane mase mogle bi izdržati otprilike do 1067 godina, dok bi ostaci poput ljudskih tela, u teoretskom smislu, nestali posle reda veličine 1090 godina.
Šta to znači za nas i koliko treba da se brinemo?
Budući da Zemlja ima još oko 5 milijardi godina pre nego što je, po sadašnjim astronomskim saznanjima, proguta Sunce, ova nova procena krajnjeg roka svemira nema neposredne praktične posledice za našu civilizaciju. Radi se o teorijskim razmatranjima koja se tiču ekstremno dugih kosmičkih vremena i fizike u uslovima visokih gravitacionih krivina.
Važno upozorenje: Predloženi mehanizmi su teoretski i zahtevaju dalja proučavanja i potvrdu. Trenutno nema eksperimenata koji direktno potvrđuju isparavanje ne-crnih rupa u opsegu predloženih procena.
Ukratko: umesto filmskog scenarija sa spektakularnom eksplozijom, naučnici sada razmatraju mogućnost da će kraj svemira biti dug, tih i postepen — serija isparavanja koja će na kraju ostaviti samo čestice i zračenje.
Pomozite nam da budemo bolji.




























