Puyrolland, selo sa 185 stanovnika u jugozapadnoj Francuskoj, osporava pristup nemačkoj firmi WindStrom koja ima državno odobrenje za postavljanje sedam vetroturbina. Kompanija traži 44 miliona evra zbog "gubitaka usled odlaganja", dok su meštani zabrinuti zbog prezasićenosti, uticaja na pejzaž i izostanka lokalnog učešća u donošenju odluka. Spor je postao simbol šire debate o pravu lokalnih vlasti u energetskoj tranziciji.
Malo selo protiv vetro‑giganta: Puyrolland i sudski okršaj sa WindStrom‑om

Vetar huči pored dvanaestovekovne crkve na uzvišenju iznad Puyrollanda dok načelnik Thierry Giraud pokazuje ka šumaraku stubova vetroturbina razasutih po ravnicama ispod sela. „Pre nekoliko godina bilo ih je samo par. Sada ih ima 90. Opkoljeni smo“, kaže on.
Pozadina spora
Puyrolland, selo sa oko 185 stanovnika, odbija da omogući nemačkoj firmi WindStrom pristup parcelama na kojima kompanija ima državno odobrenje za postavljanje sedam vetroturbina. WindStrom zahteva 44 miliona evra od opštine i oko 50 vlasnika zemljišta, tvrdeći da zbog odbijanja pristupa trpi „gubitke usled odlaganja“ procenjene na oko 6,5 miliona evra godišnje.
Pravni tok
Projekat je, po tvrdnjama investitora, odobren prefekturnim dekretom iz 2019. koji je potvrđen krajem 2023. godine. Kompanija tvrdi da jedino Puyrolland blokira pristup transportnim pravcima koji su neophodni za montažu turbina visine do 180 m do vrha lopatica.
U decembru je bordoški upravni apelacioni sud odbacio hitni zahtev WindStroma da primora načelnika na izdavanje dozvola za prolaz teških kamiona sa 80‑metarskim lopaticama, ocenivši da ne postoji pravna "hitnost". WindStrom je uložio žalbu Vrhovnom upravnom sudu (Conseil d'État), a spor se nastavlja na sudskim instancama.
Stavovi meštana i lokalnih zvaničnika
„To je budžet za tri veka. To je 400.000 evra po domaćinstvu. Borimo se protiv nekog mnogo jačeg od nas,“
— kaže načelnik Thierry Giraud, koji je na čelu sela od 1995. Lokalni stanovnici navode više razloga za protivljenje: prezasićenost vetroparkovima u kraju, estetski i krajobrazni uticaj, zabrinutost za ptice i slepe miševe, pad vrednosti nekretnina i osećaj da su lokalne vlasti izostavljene iz procesa odlučivanja.
Mnogi poljoprivrednici su u početku videli finansijsku priliku — najavljene isplate po turbini od oko 7.000–12.000 evra godišnje — dok su obećanja o poreskim prihodima i pomoći pri obnovi crkve ostala uglavnom neispunjena, prema seljanima.
Širi kontekst
Ovaj slučaj oslikava širi francuski problem: zemlja pod pritiskom EU mora da ubrza razvoj obnovljivih izvora, dok u ruralnim sredinama raste otpor zbog prostornog zasićenja i osećaja marginalizacije. Region Nouvelle‑Aquitaine je 2023. imao oko 15% svih vetroturbina u regiji, a neki objekti dostižu visinu od 180 m.
Političari i aktivisti zagovaraju različite modele: dok privatni investitori grade projekte koji, prema kritikama, vrše pritisak na lokalne zajednice, primeri zadružnog vlasništva (kao u Andillyju) pokazuju alternativu gde lokalni građani dele dobit i odlučivanje.
Šta sledi
Spor između Puyrollanda i WindStroma ostaje otvoren i prati se kao presedan u pitanju koliko lokalne vlasti mogu da utiču na već državom odobrene energetske projekte. Dok kompanija insistira na sprovođenju zakonskih prava na korišćenje javnih puteva, meštani i njihovi advokati smatraju da je cilj pritisnuti zajednicu kroz „astronomske“ tužbe.
Na kraju, slučaj kombinuje pravne, ekološke i socijalne aspekte energetske tranzicije i postavlja pitanje pravedne raspodele tereta i koristi od zelene energije.
Pomozite nam da budemo bolji.


































