U Ženevi su američki posredovani pregovori između Ukrajine i Rusije završeni nakon samo dva sata zajedničkog sastanka. Zelenski je razgovore nazvao "teškim" i optužio Rusiju da namerno odugovlači, dok je Rustem Umerov ocenio drugi dan kao "intenzivan i sadržajan". Vladimir Medinski najavio je nastavak pregovora bez preciznog datuma, a sporna pitanja o kontroli teritorija u Donbasu ostaju glavna prepreka za dogovor.
Teški pregovori u Ženevi završeni posle dva sata — Zelenski optužio Rusiju za otezanje

Ženeva, 18. feb — Dvodnevni, američki posredovani pregovori između Ukrajine i Rusije u Švajcarskoj završeni su u sredu nakon svega dva sata zajedničkog sastanka, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je razgovore kao "teške" i optužio Moskvu da namerno odugovlači postizanje dogovora koji bi okončao rat.
Pregovori su se odvijali pod sumnjom i pritiskom međunarodne javnosti, dok je američki predsednik Donald Trump u poslednjih nekoliko dana više puta javno istakao da je na Ukrajini da brzo dođe za pregovarački sto. Zelenski je u WhatsApp poruci novinarima izjavio:
"Vidimo da je postignut napredak, ali za sada se stavovi razlikuju jer su pregovori bili teški."
Rustem Umerov, šef ukrajinskog pregovaračkog tima, opisao je drugi dan razgovora kao "intenzivan i sadržajan" i rekao da obe strane rade na konkretnim odlukama koje bi mogle biti prosleđene predsednicima. Ruski glavni pregovarač, bivši ministar kulture Vladimir Medinski, najavio je da će se razgovori nastaviti uskoro, ali nije naveo datum.
Ukrajinski zvaničnici već duže optužuju Moskvu da pregovara neiskreno, napominjući ruske vazdušne udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i nastavak vojne ofanzive. Rusija poriče da namerno pogađa civile.
Politički kontekst i pritisci
Pritisak iz Vašingtona dodatno je opteretio pregovore: u intervjuu za Axios, Zelenski je rekao da nije fer što Trump javno traži od Ukrajine, a ne od Rusije, da pravi ustupke. Zelenski je takođe naglasio da bi svaki plan koji bi od Ukrajine tražio da preda teritorije koje Rusija nije fizički okupirala u Donbasu bio odbijen u eventualnom referendumu.
Značaj i posledice
Sastanci u Ženevi održani su svega nekoliko dana pre četvrte godišnjice ruske invazije iz 2022. godine. Konflikt je odneo veliki broj žrtava, prouzrokovao masovne raseljavanja i razorene gradove i infrastrukturu. Prema procenama, Rusija kontroliše približno 20% teritorije Ukrajine, uključujući Krim i delove Donbasa.
Finansijski efekti pregovora bili su vidljivi već tokom jutra — ukrajinske državne obveznice zabeležile su pad vrednosti na izveštaje o zastoju u razgovorima. Ranije runde američkih posredovanih pregovora u Abu Dabiju takođe nisu donele odlučujući napredak, jer su strane ostale daleko po ključnim pitanjima poput kontrole teritorija.
Umerov je pre početka sastanaka upozorio da ne očekuje značajan proboj, dok su ruske agencije opisale neke od sesija kao "veoma napete". Nastavak pregovora zavisiće od dalje spremnosti obe strane da razmotre kompromise i uloge međunarodnih posrednika, pre svega evropskih saveznika koje Ukrajina želi da uključi u proces.
Pomozite nam da budemo bolji.


































