U Ženevi su se završili dvodnevni američki posredovani razgovori između ruskih i ukrajinskih izaslanika bez postignutog proboja. Vojne teme su delimično napredovale, uključujući razgovore o nadzoru eventualnog primirja uz učešće SAD, ali političke razlike ostaju duboke. Tokom i nakon pregovora Rusija je nastavila napade, uključujući lansiranje balističke rakete i 126 dronova. Obe strane najavile su novu rundu razgovora.
Bez Preboja U Ženevi: Teški Američki Posredovani Pregovori Moskve I Kijeva

U Ženevi su se u sredu završili dvodnevni razgovori između izaslanika Moskve i Kijeva, koje je posredovao Sjedinjene Države, bez značajnog proboja, dok se četvrta godišnjica rata približava. Obe delegacije ocenile su pregovore kao teške, ali poslovne, uz najavu nove runde razgovora.
Tok pregovora
Pregovori su predstavljali treću rundu direktnih susreta pod okriljem Vašingtona, nakon ranijih razgovora u Abu Dabiju. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski kratko je razgovarao sa svojim timom iz Kijeva i rekao da su razgovori "nisu bili laki", optuživši Rusiju da pokušava da odugovlači dok nastavlja vojnu ofanzivu.
Vojne teme i delimičan napredak
Zelenski je naveo da su vojne teme napredovale — pre svega diskusije o tome kako bi eventualno primirje moglo da bude nadgledano, uz učešće američke strane u mehanizmima nadzora. Ruski predstavnik Vladimir Medinski opisao je razgovore kao "teške, ali poslovne", dok je Kremlj saopštio da je prerano govoriti o ishodu.
Napadi tokom i nakon razgovora
Uprkos diplomatskim naporima, Rusija je nastavila napade: zvaničnici iz Kijeva saopštili su da su dronovi ubili ženu i ranili dvoje dece u Zaporožju, a ukrajinsko vazduhoplovstvo prijavilo je lansiranje jedne balističke rakete i 126 dalekometnih dronova tokom noći.
Međunarodno učešće i pozicije
Zelenski je rekao da su u Ženevi pored ukrajinskih i američkih izaslanika bili prisutni i predstavnici Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i Švajcarske, naglašavajući da je učešće Evrope neophodno. Dok Zelenski nudi primirje i susret oči u oči sa Putinom, Moskva traži sveobuhvatan sporazum pre obustave neprijateljstava. Ključni zahtevi Kremlja uključuju odbacivanje ukrajinskog pristupa NATO-u, redukciju ukrajinske vojske i obezbeđenje prava za ruski jezik i kulturu, kao i povlačenje ukrajinskih snaga iz delova istočne Ukrajine pod kontrolom Moskve.
Šta sledi
Obe strane su najavile nastavak pregovora. Dok diplomatski proces traje, borbe na liniji fronta duge oko 1.250 kilometara i dalje traju, a civilne žrtve i razaranja se nastavljaju.
Napomena: Izveštaj je zasnovan na informacijama dostupnim nakon završetka runde pregovora u Ženevi.
Pomozite nam da budemo bolji.


































