Sažetak: Mike Huckabee, američki izaslanik u Izraelu, izjavio je da mu ne bi smetalo da Izrael zauzme veći deo Bliskog istoka, pozivajući se na biblijsko pravo. Iako je izjavu kasnije nazvao "donekle hiperboličnom", ostavio je otvoren mogućnost širenja u slučaju rata. Izjava dolazi u koliziji s međunarodnim pravom — ICJ je 2024. presudio da je izraelska okupacija palestinskih teritorija nezakonita — i izazvala je političke i diplomatske reakcije.
Američki izaslanik u Izraelu: „Bilo bi u redu“ da Izrael zauzme veći deo Bliskog istoka — izjava koja izaziva polemiku

Mike Huckabee, američki izaslanik u Izraelu, izjavio je u intervjuu za konzervativnog komentatora Tuckera Carlsona da mu ne bi smetalo da Izrael zauzme veliki deo Bliskog istoka, pozivajući se na biblijsko pravo na zemlju. Izjava je izazvala oštre reakcije i podstakla pitanja o usklađenosti sa međunarodnim pravom.
Intervju i ključne rečenice
U emisiji je Carlson citirao biblijski opis teritorije koja se pruža od Eufrata do Nila, što bi obuhvatalo današnje Liban, Siriju, Jordan i delove Saudijske Arabije. „Bilo bi u redu da to sve zauzmu“, rekao je Huckabee. Kada ga je Carlson upitao da li stvarno podržava ideju da Izrael proširi vlast na toliki prostor, Huckabee je odgovorio da Izrael „ne želi da ga osvoji“ i da „ne traži da ga osvoji“.
Huckabee je kasnije rekao da je izjava bila „donekle hiperbolična“, ali je ostavio otvorenu mogućnost da, u slučaju da Izrael bude napadnut i u pobedi „zauzme te teritorije“, to bude predmet posebne rasprave.
Međunarodni i pravni kontekst
Načelo teritorijalnog integriteta i zabrana sticanja teritorije silom predstavljaju osnov međunarodnog prava nakon Drugog svetskog rata. Međunarodni sud pravde (ICJ) je 2024. presudio da je izraelska okupacija palestinskih teritorija nezakonita i da mora da prestane.
Izrael je 1981. anektirao Golan — potez koji većina međunarodne zajednice ne priznaje; Sjedinjene Države su jedina država koja je priznala izraelsku suverenost nad tim područjem. Nakon rata 2024. sa Hezbolahom, Izrael je takođe postavio vojne položaje na pet lokacija unutar Libana, što je dodatno povećalo tenzije u regionu.
Političke posledice i kritike
Huckabee, poznat kao otvoreni hrišćanski cionista i zagovornik Izraela, u intervjuu je takođe kritikovao međunarodne pravne institucije: „Jedan od razloga zbog kojih sam zahvalan predsedniku Trumpu što se zalaže, pokušava da se reši ICC-a i ICJ-a, jeste što su, kako tvrdi, postale buntovne i ne primenjuju zakon jednako.“
Napomena o tačnosti: u izveštaju se pominje „Secretary Rubio“ — taj termin je netačan jer Marco Rubio nije državni sekretar Sjedinjenih Država; izveštavanje o tome je zbunilo ulogu koju pojedini američki zvaničnici imaju u pitanjima bliskoistočne politike.
Huckabee je takođe kritikovan zbog, kako navode kritičari, nedovoljnog zastupanja prava američkih državljana pogođenih sukobima tokom njegovog mandata, kao i zbog susreta sa osuđenim špijunom Jonathanom Pollardom, koji je po povratku u Izrael ostao kontroverzna ličnost.
Širi kontekst
Neki izraelski političari, uključujući premijera Benjamina Netanjahua i druge, javno su govorili o idejama koje kritici opisuju kao viziju „Velikog Izraela“. Javne izjave zvaničnika poput Huckabeega dodatno rade na polarizaciji debate o granicama, legalnosti i budućnosti regiona.
Ovaj slučaj ilustruje kako izjave američkih predstavnika u inostranstvu mogu imati diplomatske posledice i podstaći širu raspravu o međunarodnom pravu, regionalnoj bezbednosti i ulozi Sjedinjenih Država u bliskoistočnoj politici.
Pomozite nam da budemo bolji.


































