Staša Košarac je izjavio da je egzodus sarajevskih Srba 1996. jedna od najpotresnijih priča o etničkom čišćenju i da je ta žrtva uklesana u temelje Republike Srpske. On je podsjetio da je masovni odlazak počeo 17. februara 1996. i trajao do kraja marta, te da je procijenjeno da je između 120.000 i 150.000 ljudi napustilo svoja ognjišta. Košarac je upozorio na pokušaje osporavanja prava Srpske i poručio da Srbi neće dozvoliti novi egzodus.
Košarac: Egzodus sarajevskih Srba 1996. — najpotresnija priča o etničkom čišćenju
Getty © Georges MERILLON/Gamma-Rapho
Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, izjavio je da egzodus sarajevskih Srba 1996. predstavlja jednu od najpotresnijih priča o etničkom čišćenju i da je ta ogromna žrtva uklesana u temelje Republike Srpske, obavezujući njene institucije i građane.
"U kolektivnom sjećanju srpskog naroda zauvijek će ostati urezane slike beskrajnih kolona sarajevskih Srba koji su u rukama nosili lične stvari, ikone i kovčege sa iskopanim kostima svojih najmilijih, tražeći spas u Republici Srpskoj", istakao je Košarac (RTRS).
Košarac je podsjetio da su Srbi iz Sarajeva, koji su tokom rata branili svoja ognjišta uz velike žrtve, bili primorani da ih napuste nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer, kako je rekao, nisu željeli da žive pod bošnjačkom vlašću. On je dodao da je ta bolna epizoda ostavila trajne posljedice u kolektivnom sjećanju i da je snažan podsjetnik na potrebu očuvanja prava srpskog naroda.
"Ni tada, kao ni danas, nismo vjerovali u iskrene namjere bošnjačke politike prema srpskom narodu. Sarajevska golgota nas je naučila istorijskoj lekciji: bez naše države, Republike Srpske, nemamo ni slobodu ni mir. Zato je Republika Srpska naša istinska otadžbina i utočište, i zato je sveta dužnost da je čuvamo i branimo", poručio je Košarac.
On je upozorio na, kako je ocijenio, pokušaje antirsrpskih politika koje nastoje osporiti prava Republike Srpske zajamčena Dejtonom. U tom kontekstu Košarac je istakao posvećenost političkog vodstva, navodeći lidera Milorada Dodika i institucije Republike Srpske, te poručio da Srbi neće dozvoliti novi egzodus i nova stradanja.
Istorijski kontekst i brojke
Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. iz srpskih opština Sarajeva koje su nakon Dejtona pripale Federaciji BiH i trajao je skoro do kraja marta iste godine. Procjenjuje se da je između 120.000 i 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo.
Jedan od najtežih i najupečatljivijih aspekata tog egzodusa bila je ekshumacija i prenos posmrtnih ostataka preminulih na teritoriju Republike Srpske, događaji koji su dodatno obilježili traumatizaciju porodica i zajednica.
Zaključak
Košarac zaključuje da egzodus sarajevskih Srba, koji su prije oko 30 godina napustili svoja vekovna ognjišta, ostaje emotivno i istorijski važna priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju. Njegova poruka naglašava potrebu za očuvanjem prava i identiteta Srpske, ali i podsjeća na bolna poglavlja koja treba istraživati, dokumentovati i iz koje treba učiti kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Izvor: RTRS (izjave Staše Košarca)
Pomozite nam da budemo bolji.
