Sažetak: Iranske vlasti šire mrežu državno povezanih "povjerenika" koji u tajnosti upravljaju prodajom nafte i uvozom osnovnih namirnica pod pritiskom sankcija i opasnošću od sukoba sa SAD. Bivši dužnosnici tvrde da je kroz te kanale nestalo do $11 milijardi, a neki izvori upozoravaju da bi iznos mogao biti veći. Vlada uvodi razmenu nafte za hranu (do $1,5 mlrd) i daje nove ovlasti pograničnim guvernerima, dok praksa skrivenih tankera i prodaja brodova podižu rizik od daljih zloupotreba.
Iranske „povjerenike“ optužuju za nestanak milijardi dolara dok država širi netransparentne kanale za prodaju nafte

Teheran — Iranske vlasti sve više koriste neformalnu mrežu državno povezanim "povjerenicima" za prodaju nafte i uvoz osnovnih namirnica pod pritiskom američkih sankcija i rizikom sukoba sa SAD, a tužitelji, poslanici i bivši naftni dužnosnici upozoravaju na ozbiljne rizike od korupcije i pronevjera.
Optužbe i iznosi
Bivši direktor Naftiran Intertrade Company (NICO), Ali Akbar Pour Ebrahim, izjavio je u intervjuu da su povjerenici prisvojili značajne iznose od prodaje nafte — procjena do $11 milijardi koji nisu vraćeni državi, dok neki službeni izvori tvrde da bi stvarni iznos mogao biti još veći ako bi bila dozvoljena nezavisna revizija.
Službeni predstavnici pravosuđa i parlamenta navode da su pojedine komercijalne banke i agent-banke, kao i računi u zemljama Zaliva koje su otvoreni preko trećih građana (navodno državljana Pakistana i Avganistana), bili upleteni u preusmeravanje sredstava preko fiktivnih kompanija.
Promene u upravljanju i optužbe za prikrivanje
Prema Pour Ebrahimu, tokom mandata prethodne administracije Ministarstvo nafte je direktno upravljalo prihodima od prodaje nafte, dok je kasnije ta uloga prebačena na bankovne povjerenike koji su delovali pod nadzorom komercijalnih banaka i Centralne banke.
"Ko im je dao tu naftu i druge pogodnosti? Vi u Centralnoj banci i ministarstvu ekonomije — zar niste rekli da ste ti povjerenike kontrolisali?" — citat iz obraćanja šefa pravosuđa Gholam-Hossein Mohseni-Ejeija.
Parlamentarni član Hossein Samsami izjavio je da su neke banke lažno prijavljivale prilive na račun Centralne banke iako sredstva nisu bila deponovana, dok bivši naftni zvaničnik Mahmood Khaghani upozorava da je sistem povjerenika nastao pre dve decenije i da su u njemu učestvovali i akteri povezani s Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i drugim neizabranim telima.
Nova politika: razmena nafte za hranu i veća ovlašćenja guvernera
Vlada je najavila da će uvoznici osnovnih proizvoda biti zvanično imenovani kao novi povjerenici i moći da dobiju naftu za prodaju ili razmenu za hranu, s limitom do $1,5 milijardi. Istovremeno su pograničnim guvernerima delegirane šire ovlasti da u slučaju rata uvezu robu bez korišćenja deviza, dozvole trgovinu u zamenu i pojednostave carinske procedure.
Stručnjaci upozoravaju da ovakva rešenja, uvedena u okolnostima bankarskih ograničenja i sankcija, dodatno omogućavaju netransparentne tokove i daju prostor za zloupotrebe.
Zaobilaženje sankcija: skrivena flota i prodaja brodova
Upravljanje izvozom se, kako navode izvori, sve češće oslanja i na "tajnu flotu" tankera koji isključuju transpondere i obavljaju transfere brod‑brod izvan zvaničnih luka. Bivši zvaničnik Pomorstva izjavio je da su pojedini sankcionisani brodovi prodavani za otpadi metal kako bi bili zamenjeni novijim plovilima — jedan takav sankcionisani tanker je, prema izvorima, prodan za oko $14 miliona, znatno ispod tržišne vrednosti nekog nesankcionisanog tankera.
Reakcije i rizici
Vlasti nisu javno potvrdile sve navode, ali tvrde da prodaja nafte ostaje snažna uprkos pritiscima Vašingtona. Ekonomisti i nezavisni stručnjaci ističu da bi povraćaj prisvojenih sredstava mogao pomoći stabilizaciji valutnog tržišta i ublažavanju inflacionog pritiska na domaćinstva u Iranu.
Ukratko, prelazak na model povjerenika, razmena nafte za hranu i taktike zaobilaženja sankcija povećavaju rizike sistemske korupcije, smanjujući ulogu tehničkih tela i stvarajući koncentraciju moći u rukama nejasno nadgledanih aktera.
Šta ostaje nejasno
Ključna pitanja ostaju: koliko je stvarno izgubljeno, ko tačno rukovodi tim tokovima, i hoće li biti sproveden javni, nezavisni revizorski pregled koji bi rasvetlio tokove prihoda od nafte. Bez takvih koraka, rizik od dalje erozije poverenja javnosti i produbljivanja ekonomskih problema ostaje visok.
Pomozite nam da budemo bolji.

































