U Ženevi su zakazani novi razgovori između Irana i SAD dok SAD pojačavaju vojno prisustvo u regionu. Tekst sumira ključne događaje od otkrića Natanza do sporazuma JCPOA i američkog povlačenja 2018, kao i vojne konfrontacije u junu 2025. i masovne proteste zbog ekonomske krize krajem 2025–početkom 2026. Ishod pregovora može imati značajne posledice po bezbednost i energetske tokove u regionu.
Hronologija Napetosti: Iran, Nuklearni Program i Pregovori Sa SAD — Šta Se Očekuje u Ženevi?

Iran i Sjedinjene Države pripremaju nove razgovore u Ženevi dok SAD pojačava vojno prisustvo na Bliskom istoku. U nastavku sledi pregled ključnih događaja u deceniji i po koje su oblikovale aktuelnu krizu oko iranskog nuklearnog programa — od ranih saradnji do vojne konfrontacije i masovnih protesta koji su potresli Iran krajem 2025. i početkom 2026. godine.
Hronologija glavnih događaja
1967 — Iran preuzima Teheranski istraživački reaktor u okviru američkog programa „Atoms for Peace“.
1979 — Šah Mohammad Reza Pahlavi beži iz zemlje; ajatolah Ruholah Homeini vraća se u Teheran, dolazi do Islamske revolucije i zauzimanja američke ambasade (444-dnevna talačka kriza). Nuklearni program gubi tempo pod međunarodnim pritiskom.
avgust 2002 — Otkriven je tajni pogon za obogaćivanje urana u Natanzu.
2003 — Velika Britanija, Francuska i Nemačka (E3) pokreću pregovore; Iran privremeno obustavlja obogaćivanje u oktobru.
februar 2006 — Iran najavljuje restart obogaćivanja nakon dolaska Mahmouda Ahmadinežada; pregovori zapadaju u ćorsokak.
2009 — Sporni predsednički izbori i Zeleni pokret dovode do velikih protesta i oštrog razbijanja demonstracija.
2012–2015 — Tajni kanali i pregovori (Oman, druge lokacije) kulminiraju potpisivanjem JCPOA 2015: Iran pristaje na ograničenja u zamenu za ukidanje sankcija.
8. maj 2018 — SAD pod predsednikom Donaldom Trumpom jednostrano izlaze iz JCPOA i ponovo uvode stroge sankcije.
2019–2021 — Iran postepeno krši ograničenja iz sporazuma; rastu napadi u regionu. U aprilu 2021. Iran počinje da obogaćuje uran do 60%.
2020 — Ubistvo generala Qassema Soleimanija (3. jan) i iranski raketni odgovor (8. jan) uz pogrešno obaranje ukrajinskog aviona koji je odneo 176 života.
2022–2024 — Regionalne tenzije eskaliraju: Ruska invazija na Ukrajinu, rast saradnje Moskve i Teherana, kao i niz udara i sabotaža na iranske nuklearne objekte (Natanz).
2025 — Nakon niza diplomatiskih rundi (Oman, Rim, Ženeva) i spora oko predloga Zapada, IAEA u junu utvrđuje nesaglasnost Irana sa svojim obavezama. U toj napetosti izbijaju oružane konfrontacije: Izrael pokreće rat protiv Irana (13. jun), a SAD intervenišu napadima na iranske nuklearne objekte (22. jun). Sledeći dani donose uzvratne udare i kasnije primirje.
Kraj 2025 — početak 2026 — Duboka ekonomska kriza (pad vrednosti riala), masovni protesti u Teheranu i širom zemlje, oštra represija i blokada interneta. U tome kontekstu se nastavljaju diplomatski pregovori i vojne napetosti.
Zašto je ovo važno
Pregovori u Ženevi se odvijaju u trenucima intenzivne geopolitičke tenzije: kombinacija nuklearnih sumnji, udruženih vojnih operacija i unutrašnje krize u Iranu može imati neposredne posledice po bezbednost regiona, energetsku stabilnost i globalne lance snabdevanja. Ishod razgovora može odlučiti hoće li doći do deeskalacije, nove diplomatske regulacije ili daljeg vojnog zaoštravanja.
Napomena: Tekst je sažetak javno dostupnih događaja i hronologije; aktuelni pregovori i situacija se brzo menjaju.
Pomozite nam da budemo bolji.


































