Merzova dvodnevna zvanična poseta Kini odvija se u trenutku intenzivne konkurencije kineskih kompanija i preraspodele globalne moći. Glavne teme su trgovinski deficit Nemačke prema Kini, kineska pozicija u ratu u Ukrajini i pitanje otvaranja kineskog tržišta za strane firme. Poseta uključuje sastanke sa Li Qiangom i Si Đinpingom, posetu Mercedesu i tehnološkom centru u Hangdžou, kao i poslovnu delegaciju.
Merz U Kini: Trgovina, Ukrajina i Borba Za Novi Svetski Poredak

Nemački kancelar Friedrich Merz započinje prvu zvaničnu posetu Kini u trenutku pojačanog pritiska kineskih konkurenata na nemačku industriju i promena u globalnoj politici koju dodatno ubrzava povratak Donalda Trumpa na svetsku scenu.
Program posete i ključne teme
Merz stiže na dvodnevnu posetu u sredu. Tokom boravka sastajaće se sa kineskim premijerom Li Qiangom i najvišim liderom Sijem Đinpingom, a u programu su i posete postrojenju Mercedes‑Benza i tehnološkom centru Hangdžou, domu kompanija kao što su Alibaba i Unitree Robotics. Sa sobom dovodi i delegaciju nemačkih poslovnih lidera zainteresovanih za proširenje poslovanja u Kini.
O čemu će razgovarati
Glavne teme su trgovinska neravnoteža između Nemačke i Kine, kineska podrška Rusiji u ratu u Ukrajini i pokušaji Pekinga da oblikuje novi multilateralni poredak. Merz će pozvati Kinu na veću otvorenost tržišta i smanjenje trgovinskih barijera, dok se očekuje da će kineska strana najaviti kontinuitet svoje politike — zvanično nazvane „objektivnom i nepristrasnom“ po pitanju Ukrajine.
„Kao druge i treće najveće ekonomije sveta, zdravi odnosi Kina–Nemačka služe interesima obe strane i ispunjavaju očekivanja međunarodne zajednice,“ rekla je Mao Ning, portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ekonomija i trgovina
Poseta dolazi u okolnostima rastućeg trgovinskog deficita: nemački uvoz iz Kine porastao je 8,8% na 170,6 milijardi evra, dok je izvoz u Kinu pao 9,7% na 81,3 milijardi evra. Napredak kineskih kompanija, posebno u sektoru električnih vozila, postavlja direktnu konkurenciju za nemačke brendove poput Volkswagena.
Vlada u Berlinu nastavlja politiku „de‑risking“, odnosno smanjenja zavisnosti od kineskog tržišta i ključnih sirovina kao što su retke zemne komponente, koje su važne za automobilsku, tehnološku i odbrambenu industriju.
Geopolitički kontekst
Kina aktivno traži saveznike u osporavanju promena međunarodnih pravila koje promoviše administracija u Vašingtonu. Merz je ranije poručio da Evropa mora „naučiti jezik politike moći“ i postati ekonomski i vojno otpornija, ali i spremna na selektivnu saradnju s Kinom gde je to moguće.
U kontekstu niza poseta svetskih lidera Pekingu pred Trumpov dolazak, Merzova misija će se meriti sposobnošću da pronađe praktične tačke saradnje bez odricanja od principijelnih stavova o pitanjima bezbednosti i međunarodnog prava.
Po povratku iz Pekinga, Merz planira novu zvaničnu posetu Vašingtonu, dok je nemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul u decembru već istakao zabrinutost zbog subvencija kineske države, proizvodnog viška i ograničenja izvoza retkih zemnih elemenata.
Šta to znači za Srbiju i region: Iako direktan uticaj na Srbiju nije momentalno dramatičan, promene u odnosima Nemačke i Kine mogu uticati na industrijske lance, uvoz‑izvoz i konkurenciju na tržištu automobila i tehnologije u celom regionu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































